You are here

Integrirani putnički promet u Hrvatskoj: prakse, izazovi i perspektive razvoja

Edited on

31 January 2019

U Zagrebu je 6. prosinca 2018. u HKD-u Napredak održan skup o održivoj urbanoj mobilnosti u organizaciji ODRAZ-a i mreže CIVINET Slovenija – Hrvatska – JIE. Skup je započet panel raspravom na temu integriranog prometa koja je organizirana u suradnji s Udrugom gradova.

odraz

Ante Klečina iz Varaždinske županije ustvrdio je da smo u Hrvatskoj još u početnoj fazi razvoja integriranog prijevoza putnika. U prometu u Hrvatskoj dominira individualni prijevoz. Veliki problemi su prometne gužve i zagađenje te neadekvatna prometna infrastruktura. Građani percipiraju probleme tamo gdje ih i nema (tako, primjerice, mnogi a priori odbijaju koristiti posve adekvatnu liniju željeznice Zagreb – Koprivnica). Integrirani prijevoz putnika podrazumijeva integraciju svih vrsta  prometa (vlaka, tramvaja, autobusa, broda....) i izdavanje zajedničke karte za cijeli sustav.

Damir Kapuđija iz IPZP-a (Integrirani promet zagrebačkog područja) istaknuo je da je veliki problem što neki hrvatski gradovi i općine uopće ne subvenciraju javni prijevoz koji je tako prepušten tržištu, a korisnici ga slabo koriste jer je preskup.

Vlado Babić iz Mestne občine Ljubljana govorio je o sustavu URBANA koji je objedinio javni promet u Ljubljani – karta vrijedi i za žičare, muzeje i za prigradski promet.

U raspravi nakon panela predstavnica autokluba iz publike istaknula je da treba voditi računa i o automobilima kada se govori o integriranom prijevozu te o, primjerice, parkiralištima u gradu za one koji do centra dolaze automobilom a zatim se dalje koriste javnim prijevozom. Petra Grgasović, stručnjakinja za program URBACT za urbanu mobilnost, složila se s tim komentarom i istaknula da je car-sharing komplementaran IPP-u.

Nakon panel rasprave predstavljeno je nekoliko primjera iz prakse. Matija Vuger iz zagrebačkog Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada u svojem je izlaganju ukratko nabrojio što Zagreb čini po pitanju održive mobilnosti. U posljednjih 20 godina značajno je proširena pješačka zona, a ona bi se trebala i dalje širiti; tako je, primjerice, područje od početka Masarykove do Palmotićeve predviđeno za pješačku zonu. Novi korisnici javnog gradskog prijevoza privlače se uslugama kao što su besplatan wi-fi u vozilima. Kako bi se demotivirali vozači automobila, cijene parkirališta su povećane, a potiču se usluge carsharinga i carpoolinga.

Marko Ercegović iz Udruge gradova u RH, koja obavlja ulogu Nacionalne URBACT točke, predstavio je URBACT III program. Ukratko, URBACT je program EU koji cilja na jačanje kapaciteta gradova da provode održive politike urbanog razvoja. Njegove glavne karakteristike su umrežavanje gradova (važno je da i mali / srednji gradovi mogu učiti jedni od drugih), participativni pristup (suradnja raznih dionika), integrirana rješenja (povezivanje svih razina vlasti od lokalne do državne) te društvene inovacije.

Predrag Brlek predstavio je diplomski studij Održive mobilnosti i logistike na Sveučilištu Sjever te neke projekte na kojima tamošnji studenti i profesori rade, primjerice, Low-carb, koji ima za cilj smanjenje ugljičnog dioksida u gradovima, te istraživanje o utjecaju mjera uvođenja javnih bicikala na održivu mobilnost u odnosu na veličinu grada u RH.odraz

U popodnevnom dijelu programa predstavljene su aktivnosti koje se u Zagrebu trenutno provode po pitanju održive urbane mobilnosti. Marko Slavulj s Fakulteta prometnih znanosti održao je izlaganje o Pametnoj mobilnosti. Pametan grad definiran je kao mjesto u kojemu se učinkovito koriste digitalne tehnologije za korist građana i poslovnog sektora.

Petra Grgasović definirala je Mobilnost kao uslugu (Mobility as a Service, MaaS) kao koncept koji putnicima nudi osobne pakete multimodalne usluge mobilnosti (carshare, javni prijevoz, taksi, bicikl); dakle, različiti oblici prijevoza kombiniraju se na potpuno integrirani način. Taj se pristup temelji na potrebama korisnika i omogućava im da isplaniraju svoj put iz udobnosti vlastite fotelje, uz par klikova. Kao primjer dobre prakse predstavljena je aplikacija WePark – svojevrsni Airbnb za parkirna mjesta, koji vlasniku nudi mogućnost iznajmiti parkirno mjesto kada je ono slobodno.

Darinka Jug iz Grada Zagreba predstavila je koncept dijeljenja prometa. Posljednjih nekoliko godina, pojedine ulice u centru Zagreba otvorene su za dijeljeni promet, što podrazumijeva limit od vožnje 30 km/h za vozače automobila. Ta je solucija idealna za ceste gdje je prostor ograničen i gdje nema mjesta za gradnju segregiranih biciklističkih staza. 80% biciklističkih prometnica u Nizozemskoj rješeno je dijeljenim prometom. Zbog smanjenja brzine ima manje teških nesreća; svi imaju ista prava i iste odgovornosti.

Za kraj, Emil Kirbiš predstavio je uslugu Zagreb Pedicab – turistički prijevoz biciklima te podprojekt PediCargo – uslugu prijevoza stvari biciklima. Vladimir Sabo je predstavio Projekt Urban E – mrežu punionica za električna vozila, u kojoj je predviđeno 23 DC i 144 AC punionica.

Projekti predstavljeni na skupu ulijevaju nadu da se u Hrvatskoj ipak „nešto kreće“ te da, iako smo još uvijek u početnoj fazi razvoja integriranog prometa i održivih rješenja, u zemlji ima dovoljno entuzijazma i stručnosti da stvari krenu u pravom smjeru.

Piše: Dora Pavković