Kroz URBACT Pioneers Accelerator (UPA) evropski gradovi rade na konkretnim urbanim izazovima i razvijaju rješenja u skladu s evropskim politikama integriranog i održivog urbanog razvoja. Program gradovima pruža strukturiran i inspirativan put učenja, podršku u razumijevanju evropskih politika urbanog razvoja, te prostor za inovacije kroz integrisani i participativni pristup. Njegova posebna vrijednost je mogućnost da se ideje ne zadrže samo na papiru - učesnici imaju priliku testirati svoja rješenja kroz pilot-aktivnosti manjeg obima, učiti iz iskustva i graditi temelje za dugoročnije promjene.
Prvi ciklus UPA programa, koji traje od 1. aprila 2025. do 30. septembra 2026. godine, obuhvata 27 odobrenih projekata. Među njima je i devet projekata iz Bosne i Hercegovine, koje provodi devet partnera, a koji se fokusiraju na dvije važne i međusobno povezane teme – održivi turizam i urbanu prirodu.
Iza svakog od ovih projekata nalazi se drugačiji grad, drugačiji izazov i drugačija ideja za promjenu. Zajedničko im je nastojanje da se lokalne potrebe građana pretvore u konkretna rješenja te da ti gradovi postanu aktivni predvodnici održivog urbanog razvoja.
Kakanj: Grad koji neiskorištene prostore pretvara u turističke atrakcije
Kakanj kroz različite Interreg programe već radi na prenamjeni industrijskih postrojenja i povezanih prostora, tražeći nove načine njihovog korištenja i razvoja. Kroz URBACT ovaj pristup širi i na neiskorištene urbane prostore, povezujući njihovu revitalizaciju s razvojem zajednice, digitalizacijom i održivim turizmom.
Neiskorištena lokacija u urbanom dijelu grada, Mušanovića brdo, se kroz UPA projekat pretvara u prostor za odmor, druženje i boravak na otvorenom namijenjen svim građanima i posjetiocima. Uređenjem zelene površine i postavljanjem opreme, uključujući stolove za sjedenje i ljuljačku, prostor će dobiti sadržaje koji nedostaju za kvalitetniji boravak na otvorenom. Međutim, njegova uloga neće biti samo rekreativna.
Naime, Mušanovića brdo je zamišljeno i kao svojevrsna početna stanica za istraživanje Kaknja kroz povezivanje fizičkog uređenja prostora sa digitalnom promocijom turističke ponude. Informativna tabla s prikazom prstena vidikovaca oko Kaknja posjetiocima predstavlja turističke potencijala ovog područja. Dodatno, stubići s QR kodovima omogućavaju pristup informacijama o drugim turističkim lokacijama i znamenitostima Kaknja.
Projektna ideja je proizašla iz procesa analize potreba lokalne zajednice i traženja novih načina za korištenje javnih prostora kroz UPA program. Projekat tako objedinjuje tri važna aspekta razvoja Kaknja – kvalitetniji javni prostor, uključivanje zajednice i održivi turizam. Kao krajnji korisnici, građani dobijaju novo mjesto za odmor i susrete, dok posjetioci na jednom mjestu mogu dobiti informacije i inspiraciju za dalje istraživanje grada i njegove okoline.
Ovo je odličan primjer kako jedna relativno mala intervencija na lokalnom nivou može imati širi i dugoročniji efekat - ne samo da se mijenjaju izgled i funkcija jedne zapuštene urbane lokacije, već se ista otvara prema zajednici i povezuje sa drugim turističkim potencijalima grada.
Sarajevo: Grad koji zapuštene prostore pretvara u terapeutske zelene oaze
Zahvaljujući posvećenom i kontinuiranom radu Službe za održivi razvoj, Grad Sarajevo trenutno implementira devet projekata finansiranih od strane Evropske unije kroz Interreg programe u oblastima poput urbane mobilnosti, kvaliteta zraka, urbanog zelenila, turizma, biodiverziteta, inovacija, održivog upravljanja vodama i noćne ekonomije. Kroz UPA program, Grad Sarajevo je fokus usmjerio na jednu specifičnu potrebu – kako zapušteni urbani prostor pretvoriti u mjesto koje istovremeno podržava oporavak pojedinca i koristi cijeloj zajednici.
Neiskorištena javna površina u centru grada je tako transformisana u terapeutski vrt koji mogu koristiti stanovnici okolnih stambenih objekata i osobe u oporavku od zloupotrebe supstanci. Polazna ideja je bila da ozelenjavanje urbanog prostora ne bude samo pitanje uređenja, već dio pristupa koji podržava oporavak, socijalizaciju i kvalitet života u zajednici.
Lokalni akteri su kroz interaktivne i participativne radionice učestvovali u definisanju potreba, koncepta i aktivnosti pilot-projekta, dok je Grad Sarajevo imao ključnu koordinatorsku ulogu. Kroz otvoren dijalog i razmjenu različitih perspektiva zajednički je razvijan koncept terapijske bašte, uz visok nivo angažmana svih uključenih aktera. U proces su bili uključeni Općina Centar, kao vlasnik predmetnog zemljišta, Udruženje „Proslavi oporavak“, Udruženje studenata EUS, Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, JU Kantonalni zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa, pejzažne arhitekte i predstavnici stanara.
Ključni dio URBACT iskustva je i umrežavanje na domaćem i međunarodnom nivou. Projektni tim je blisko sarađivao s partnerima iz Bosne i Hercegovine (Bijeljina, Banja Luka, Doboj) i regiona (Nikšić, Vinica, Zrenjanin, Kragujevac, Niš), uz aktivno učešće u razmjeni znanja i dobrih praksi o urbanoj rehabilitaciji i zelenim intervencijama. Kroz studijske posjete Utrechtu, Ljubljani i Parizu, tim je imao priliku vidjeti različite pristupe terapijskim baštama, urbanom zelenilu i participativnom planiranju. Ta iskustva poslužila su kao inspiracija za konačno idejno rješenje.
Ovaj projekat pokazuje da urbana transformacija ne mora uvijek značiti velike građevinske zahvate – ponekad ona počinje prepoznavanjem potencijala jednog zapuštenog prostora da odgovori na specifične potrebe zajednice. Pretvaranjem takvog prostora u terapeutsku zelenu oazu, Sarajevo istovremeno testira novi pristup urbanom zelenilu, podržava oporavak ranjivih grupa i otvara prostor za susrete i povezivanje unutar zajednice.
