Kroz URBACT Pioneers Accelerator (UPA) evropski gradovi rade na konkretnim urbanim izazovima i razvijaju rješenja u skladu s evropskim politikama integriranog i održivog urbanog razvoja. Program gradovima pruža strukturiran i inspirativan put učenja, podršku u razumijevanju evropskih politika urbanog razvoja, te prostor za inovacije kroz integrirani i participativni pristup. Njegova posebna vrijednost je mogućnost da se ideje ne zadrže samo na papiru - učesnici imaju priliku testirati svoja rješenja kroz pilot-aktivnosti manjeg obima, učiti iz iskustva i graditi temelje za dugoročnije promjene.
Prvi ciklus UPA programa, koji traje od 1. aprila 2025. do 30. septembra 2026. godine, obuhvata 27 odobrenih projekata. Među njima je i devet projekata iz Bosne i Hercegovine, koje provodi devet partnera, a koji se fokusiraju na dvije važne i međusobno povezane teme – održivi turizam i urbanu prirodu. Iza svakog od ovih projekata nalazi se drugačiji grad, drugačiji izazov i drugačija ideja za promjenu. Zajedničko im je nastojanje da se lokalne potrebe pretvore u konkretna rješenja i da gradovi postanu aktivni predvodnici održivog urbanog razvoja.
Tuzla: Grad koji povezuje ljude i prostore
Grad Tuzla je učestvovao u više projekata koje podržava Evropska unija a kroz koje su jačani kapaciteti u oblastima prekogranične saradnje, infrastrukture, okoliša, energetske efikasnosti, turizma, urbane mobilnosti, socijalne uključenosti i javnog upravljanja. URBACT donosi nešto drugačiji pristup stavljajući naglasak na proces učenja, participaciju, testiranje malih rješenja i promjenu načina razmišljanja, a ne samo na klasičnu infrastrukturnu realizaciju.
U okviru svog UPA programa, Tuzla fokus stavlja na održivu urbanu mobilnost i stvaranje boljih uslova za biciklistički saobraćaj u gradu. Cilj nije samo unaprijediti postojeću infrastrukturu, već povezati njene dijelove, povećati vidljivost biciklističkih ruta i otvoriti prostor za održivije načine kretanja kroz grad.
Dok je Grad Tuzla nosilac projekta, posebnu podršku implementaciji pruža JU Tuzlanska razvojna agencija „TRAG“, najprije u smislu koordinacije, organizacije i dokumentovanje procesa, komunikacijie s učesnicima i primjenie URBACT metodologije u lokalnom kontekstu. Dio cijelog procesa su predstavnici Grada Tuzle, gradskih službi i Zavoda za urbanizam, JKP „Saobraćaj i komunikacije – Tuzla“, Ministarstva unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona, akademske zajednice, javnih ustanova, razvojnih organizacija, nevladinog sektora i drugih lokalnih aktera.
Rezultat toga je pilot-aktivnost koja donosi jednu konkretnu i vidljivu promjenu u lokalnoj zajednici: 1,3 kilometra biciklističke rute u neposrednoj blizini zgrade gradske uprave je obilježeno i unaprijeđeno kako bi se povezalo s postojećom infrastrukturom i formirao prvi funkcionalni biciklistički krug u tom dijelu grada. Pilot uključuje i postavljanje parkinga za bicikle te informativnih tabli koje će građanima predstaviti rutu, ali i širu viziju razvoja biciklističke mreže Tuzle.
Ovaj projekat nije zamišljen kao konačno rješenje za biciklističku infrastrukturu grada, već kao bitan korak i prilika da se na terenu testira kako bolje povezivanje, jasnije informacije i adekvatna infrastruktura mogu podstaknuti održivije kretanje i zdraviji život građana.
URBACT donosi jedan drugačiji koncept rada: kroz participativne radionice, zajedničku analizu izazova i rad s različitim lokalnim akterima otvoren je prostor za razvoj budućih, ambicioznijih projekata. Tako Tuzla kroz jednu kratku biciklističku rutu počinje mnogo širu priču – priču o gradu koji povezuje postojeće potencijale, institucije i ljude kako bi kretanje učinio održivijim i za građane sigurnijim, dostupnijim i zdravijim.
Banja Luka: Grad koji otvara zelene prostore svima
Banja Luka je jedan od gradova koji kroz UPA program ispisuju prvo poglavlje svoje URBACT priče. Kroz ovaj program, Grad Banja Luka razvija inovativan pristup stvaranju inkluzivnih zelenih javnih prostora.
Iako je nosilac projekta Grad, važnu inicijatorsku i stručnu ulogu u razvoju istog ima Univerzitet u Banjoj Luci, kroz saradnju Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog, Medicinskog i Poljoprivrednog fakulteta – od osmišljavanja projektne ideje i pripreme aplikacije, do koordinacije participativnog procesa, stručnog i metodološkog vođenja aktivnosti te razvoja projektnog rješenja.
U središtu projekta nalazi se pilot-aktivnost „Senzorna bašta Starčevica“ kao inkluzivni zeleni prostor koji će doprinijeti integraciji osoba s mentalnim i fizičkim poteškoćama, ali i unaprijediti kvalitet javnog prostora za sve građane. Koncept je razvijan kroz rad lokalnog tima, Action Lab radionice, ankete, intervjue, urbane safarije, konsultacije s korisnicima i druge participativne aktivnosti, nakon čega je izrađeno kompletno idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje.
Posebna vrijednost projekta je u tome što građani i budući korisnici nisu bili samo konsultovani, već su aktivno učestvovali u kreiranju rješenja – od izbora lokacije i definisanja potreba do određivanja sadržaja i razvoja projektnog koncepta. Oko procesa su se okupili Grad Banja Luka, Univerzitet i njegovi fakulteti, studenti, organizacije osoba s invaliditetom i osoba s razvojnim poteškoćama, stručnjaci različitih profila, privatne kompanije i predstavnici lokalne zajednice.
Ova priča se ne završava izradom jednog projektnog rješenja. Kao dugoročni rezultat formirana je GreenIN zajednica, mreža aktera okupljenih oko razvoja inkluzivnih zelenih javnih prostora. Kroz ovu saradnju razvija se pristup koji bi se u budućnosti mogao primijeniti i na drugim lokacijama u Banjoj Luci, ali i u drugim gradovima i lokalnim zajednicama.
GreenIN povelja o inkluzivnim zelenim prostorima dodatno postavlja temelje za saradnju i razvoj pristupačnih javnih prostora.
Da lokalna ideja može imati i evropski odjek pokazuje iskustvo „Urbanog safarija“ iz perspektive osobe s invaliditetom, koje je prepoznato na nivou URBACT-a i uvršteno u programski dokument „URBACT Guide to Urban Storytelling“. Time je jedno lokalno iskustvo iz Bosne i Hercegovine dobilo široku vidljivost i potencijal da bude primjenjeno u drugim gradovima diljem Evrope.
Ovaj primjer pokazuje da se inovativna rješenja ne stvaraju samo kroz planiranje prostora, već kroz prepoznavanje potreba unutar zajednice i povezivanje ljudi čije potrebe nisu uvijek iste. Kada građani učestvuju u stvaranju prostora koji im pripada, on postaje mjesto susreta, inkluzije i zajedničkog života a taj grad postaje mjesto za sve.
