1. Osijek, u usporedbi s nekim drugim hrvatskim i europskim gradovima, nema tako dugu povijest masovne integracije migranata i izbjeglica. Što je bio glavni motiv Grada Osijeka za sudjelovanje u URBACT mreži WELDI, i koji su bili najveći izazovi s kojima se grad suočavao na početku projekta u smislu uspostave učinkovitih mehanizama za dobrodošlicu i integraciju?
Grad Osijek kao i velika većina lokalnih zajednica u Republici Hrvatskoj nema iskustva s integracijom državljana trećih zemalja, posebno iz zemalja koji ne pripadaju istom kulturnom krugu, što u praksi znači da nedostatak informacija povećava razinu predrasuda, a time i socijalnu isključenost sve prisutnijih ekonomskih migranata. Prije desetak godina veliki broj migranata je bio u „prolazu“ kroz RH, odnosno kroz Osijek i Osječko – baranjsku županiju prema zapadnim ili nordijskim zemljama. Tada nije bio zabilježen veći broj migranata koji su se zadržavali na našem području. Početak ukrajinske krize je pokazao spremnost i organiziranost gradskih i županijskih službi u prihvatu Ukrajinaca. Recentno, Osijek bilježi sve veći broj ekonomskih migranata iz Nepala, Pakistana i Filipina.
Motivacija za sudjelovanje u projektu WELDI povezana je sa svjesnošću da će potražnja za radnicima različitih profila biti u porastu što će otvoriti prostor za zapošljavanje novih migranata i njihovu sve veću vidljivost u javnom prostoru. WELDI mreža je pružila mogućnost učenja iz iskustva ostalih zemalja partnera na projektu, primjerice o tome kako oni pružaju institucionalnu podršku migrantima. Partnerstvo je bila prilika da se kroz primjere dobre/loše prakse lokalna samouprava pripremi za buduće izazove.
Najveći izazov s kojim se Grad suočavao je trend jačanja negativnih stavova hrvatskih građana o migracijama, pri čemu se pitanje migracija sve više doživljava kao sigurnosna prijetnja i opasnost za prevladavajuće vrijednosne i kulturološke obrasce u domaćem društvu.
2. URBACT metodologija uvijek rezultira gradskim, integriranim, akcijskim planom (IAP). Koje su ključne aktivnosti planirane u IAP-u i koji su pilot projekti proizašli iz rada Osijeka u WELDI mreži? Možete li nam opisati uslugu koja je implementirana upravo zahvaljujući prenesenom znanju i suradnji unutar WELDI mreže (npr. u području zapošljavanja, obrazovanja ili stanovanja)?
Nekoliko je ključnih aktivnosti u našem akcijskom planu. Obuka osoblja fokusirana je na povećanje razumijevanja potreba migranata među poslodavcima te poboljšanje informiranosti Grada i nevladinih organizacija kroz utvrđen model razmjene informacija. Informiranje javnosti o pravima migranata i razlozima njihovog dolaska usmjereno je na podizanje javne svijesti o pravima i doprinosima migranata, s ciljem smanjenja ksenofobije te poticanja napora za stvaranje uključive zajednice. U tom pogledu, planirano je organiziranje javnih događanja povezanih s gastronomijom i kulturom, takvim aktivnostima je cilj smanjenje predrasuda i pružanje pomoći u prevladavanju različitih kulturoloških barijera.
Grad Osijek ima dugogodišnju suradnju s organizacijama civilnog društva u organizaciji različitih interkulturnih događanja, ali i u provedbi aktivnosti namijenjenih ranjivim skupinama. Zahvaljujući zajedničkom naporu članica ULG-a provodi se pilot akcija namijenjena različitim kategorijama (po One Stop Shop modelu): za ekonomske migrante iz Nepala pružena je tehnička pomoć u osnivanju udruge Non-Residental Nepali Association putem koje lakše komuniciraju i informiraju se o svojim pravima, a za izbjeglice iz Ukrajine je omogućena besplatna pravna pomoć vezano uz zapošljavanje, obrazovanje i zdravstvenu zaštitu na njihovom jeziku. U udruzi Centar za mir Osijek je zaposlena pravnica iz Ukrajine kojoj je verificirana diploma i koja pomaže u razumijevanju lokalne administracije kako bi se poštovale neophodne procedure u ostvarivanju različitih statusnih prava.
3. Uključivanje lokalnih dionika ključno je za održivost projektnih aktivnosti. Tko su bili ključni lokalni partneri u Osijeku i koja je njihova uloga bila u prilagodbi europskih primjera dobre prakse na lokalne potrebe? Je li suradnja Grada s civilnim društvom poboljšana kroz ovo partnerstvo?
Ključni lokalni partneri su bili predstavnici javnog, civilnog i poslovnog sektora: Grad Osijek (kao lokalni koordinator), Gradsko društvo crvenog križa Osijek, Udruga Breza, Centar za nestalu i zlostavljanu djecu, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, Pučko otvoreno učilište, Udruga Slap, DKolektiv, Ured pravobraniteljice za djecu, MUP, RCZ – područni ured civilne zaštite Osijek, Osječko-baranjska županija, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Hrvatski zavod za socijalni rad - PU Osijek. Svi članovi lokalne grupe imaju zajednički interes u smislu razmjene informacija i dijeljenja resursa. Sve lokalne partnere povezivalo je iskustvo vezano za dolazak preko 1100 ukrajinskih državljana. Iskusne osječke organizacije civilnog društva i 120 volontera bili su uključeni u pružanje utočišta i druge podrške raseljenim osobama, uključujući potporu pri zapošljavanju, jezičnu obuku i kulturne aktivnosti. Gotovo dvije godine kasnije, oko 500 ljudi i dalje je ostalo u gradu, iako još uvijek nema jasnog nacionalnog plana o tome kako odgovoriti na srednjoročne i dugoročne potrebe integracije. Ipak, postalo je jasno da osječko civilno društvo i članovi ukrajinske zajednice imaju jasne ideje o tome što je potrebno. Jedna od tih potreba je prevladavanje prepreka daljnjoj integraciji Ukrajinaca na tržište rada, primjerice putem lakšeg priznavanja stručnih kvalifikacija. Ono što trenutno nedostaje su stabilni izvori financiranja, ali organizacije civilnog društva su preuzele odgovornost prijave na različite EU natječaje te na taj način provode dio aktivnosti povezanih s učenjem jezika ili ostvarivanjem pojedinih prava vezanih uz različite statuse. Svi partneri se i dalje međusobno informiraju i surađuju prema potrebama i stanju na terenu: u Osijeku trenutno stanuje otprilike 400 ukrajinskih izbjeglica i oko 2500 stranih radnika. Prema Direktivi EU o privremenoj zaštiti, Ukrajincima koji bježe od rata odobren je legalni boravak, pristup zdravstvenoj skrbi, obrazovanju i zaposlenju diljem EU - prava koja je Republika Hrvatska proširila na one koji su se nastanili u Osijeku.
4. Kako Grad Osijek mjeri uspjeh svojih politika integracije proizašlih iz WELDI mreže? Koristite li specifične pokazatelje da biste pratili promjene u socijalnoj uključenosti migranata i izbjeglica?
Grad Osijek za sada nema kontinuiranu metodu praćenja socijalne uključenosti, ali kroz suradnju sa različitim institucijama i javnim ustanovama ima približno točne podatke kojima prati uspjeh integracije migranata i izbjeglica putem kombinacije kvantitativnih i kvalitativnih indikatora koji odražavaju različite aspekte socijalne uključenosti. Gradski odjeli i službe kroz svoje redovne aktivnosti mogu pratiti promjene u socijalnoj uključenosti migranata i izbjeglica na slijedeće načine: Gradski Upravni odjel za društvene djelatnosti komunicira sa osnovnim školama i dostupan im je pokazatelj broja djece integriranih u obrazovni sustav, kao i praćenje napretka u socijalnoj uključenosti (broj djece uključenih u sportske klubove ili izvannastavne aktivnosti). Upravni odjel za gospodarstvo je u stalnoj komunikaciji sa Zavodom za zapošljavanje i dostupna im je statistika nadležnih službi za zapošljavanje kao pokazatelj broja zaposlenih migranata i izbjeglica kao znak socijalne integracije i ekonomske samostalnosti. Upravni odjel za socijalnu zaštitu, umirovljenike i zdravstvo redovno komunicira sa Centrom za socijalnu skrb, s gradskom i županijskom organizacijom Crvenog križa, kao i s udrugama civilnog društva koje provode različite aktivnosti namijenjene migrantima i izbjeglicama.
5. Što biste istaknuli kao najslabije točke u procesu integriranja stranaca u hrvatsko društvo?
- Niska razina stručne osposobljenosti i socijalne uključenosti ekonomskih migranata osobito u početnim fazama integracije, što ukazuje na potrebu za dodatnim programima stručnog osposobljavanja.
- Divergentni pristup temi i nejasna terminologija raznih kategorija (izbjeglice, raseljene osobe, bliskoistočni migranti, ekonomski migranti, tražitelji azila…) koja se različito tumači prilikom ostvarivanja pojedinih prava.
- Nedovoljna senzibilizacija javnosti o važnosti integracije migranata utječe na njihovu „getoizaciju“ i povećava vjerojatnost konfliktnih situacija.
- Nedovoljno poznavanje kulturoloških razlika unutar migrantskih skupina koje dolaze iz različitih zemalja, imaju različite vjeroispovijesti i stupnjeve obrazovanja.
- Jezična barijera je značajna – iako su sve dostupniji digitalni alati koji olakšavaju premostiti taj jaz.
6. Aktivnosti URBACT mreža su gotovo završene, no potreba za integracijom ostaje. Kako Grad Osijek planira osigurati dugoročnu održivost i financiranje najvažnijih usluga i mehanizama uspostavljenih kroz WELDI? Namjeravate li tražiti dodatna sredstva iz EU fondova ili je predviđena implementacija tih mjera kroz redoviti gradski proračun?
Plan integracije je osmišljen kroz zajedničke aktivnosti WELDI mreže koji. Strateški cilj je osigurati jedinstveno kontakt mjesto, One Stop Shop za podršku i integraciju migranata: centralizirano, pristupačno i višejezično središte koje pojednostavljuje usluge i osnažuje novopridošle od prvog dana. Putem jedinstvene savjetodavne usluge, korisnici će biti informirani i upućeni na javne službe koje su senzibilizirane i spremne za specifične slučajeve. Time očekujemo lakše provođenje integracijskih procesa te senzibiliziranje javnosti o migrantima i njihovim pravima.
Još uvijek ne postoji zasebna stavka u proračunu Grada koja bi se odnosila na aktivnosti koje doprinose integraciji. Razlog tomu je što migranti još uvijek nisu tema na nacionalnoj razini, odnosno vrlo malo je pozitivnih priča u medijima i primjera dobre prakse. Grad Osijek je i dalje otvoren za partnerstvo s ostalim EU gradovima koji su korak ispred u osmišljenim i definiranim aktivnostima integracije, a koje su i financijski podržane s nacionalne razine.
7. Koje je ključne lekcije Osijek naučio iz partnerstva s drugim europskim gradovima unutar WELDI mreže, i što biste sugerirali drugim hrvatskim gradovima koji se suočavaju sa sličnim izazovima? Kakve reforme ili zakonske promjene smatrate potrebnima kako bismo gradove podržali u njihovim nastojanjima da osiguraju bolje uvjete za društvenu inkluziju stranaca?
Iako je Republika Hrvatska usvojila dijelove ovog okvira, posebno u provedbi privremene zaštite za državljane Ukrajine, lokalnim vlastima često nedostaju jasni mandati i resursi za dugoročno planiranje integracije. U okviru WELDI mreže, predstavnici Osijeka su kroz primjere dobre (i loše) prakse dobili informacije kako to funkcionira u ostalim europskim gradovima, odnosno kako pojedine države članice grade mehanizme integracije i dugoročno razmišljaju o toj temi. U usporedbi s ostalim gradovima WELDI mreže u Osijeku još uvijek nedostaje formalna lokalna strategija integracije s definiranim ciljevima, predanim osobljem i dugoročnim proračunskim obvezama, iako postoje uspješne inicijative na lokalnoj razini.
Ovaj nedostatak je ključan: bez proaktivnog, strateškog pristupa, napori integracije riskiraju da ostanu ad hoc i previše ovisni o civilnom društvu i ciklusima projektnog financiranja. Ipak, temelji za uspjeh već su prisutni. Osijek ima javne ustanove s kapacitetima, škole koje primaju djecu izbjeglice i sve veće prepoznavanje da migracije - ako se njima upravlja inkluzivno - mogu pomoći u preokretanju demografskog pada, kulturnoj i društvenoj obnovi te popunjavanju praznina na tržištu rada. Migracije, kada se promatraju kroz prizmu temeljenu na pravima i usmjerenu na razvoj, predstavljaju jedinstvenu priliku za Osijek. Iako su protekla desetljeća obilježena gubitkom stanovništva, dolazak novopridošlih stanovnika nudi priliku za obnovu društvenog tkiva grada, unošenje raznolikosti u javni život i poticanje međukulturalne suradnje.
Da bi se to dogodilo, Osijek, ali i ostali gradovi u RH koji imaju strane radnike ili raseljene osobe iz Ukrajine, moraju poduzeti konkretne korake, kao što su:
- razvoj strategije lokalne integracije uz sudjelovanje migranata,
- partnerstvo s poslodavcima kako bi se osigurale poštene radne prakse za strane radnike,
- podržavanje uključivih urbanih politika u stanovanju, obrazovanju i zdravstvu.
Članice WELDI mreže integraciju promatraju ne samo kao političku obvezu, već i kao alat za urbanu otpornost. U gradu koji je još uvijek oblikovan ratnim sjećanjem i ekonomskim teškoćama, doček novopridošlih osoba također znači izgradnju otvorenijeg, povezanog i za budućnost spremnog Osijeka.
Foto: Ivan Vidaković
Razgovor vodio: M. Ercegović, NUP Hrvatska
