Počinje kiparsko predsjedavanje: smjernice za urbanu politiku

Edited on 21/01/2026

Novogodišnji prijem u Evropskom savjetu. Izvor: EC – Audiovizuelna služba. © Evropska unija, 2026.

Novogodišnji prijem u Evropskom savjetu.

Šta Kipar donosi gradovima i urbanim prioritetima u narednih šest mjeseci?
 

Kiparsko predsjedavanje, koje je započelo 1. januara 2026. godine, dolazi u trenutku tranzicije, u kojem se izvlače pouke iz programskog perioda 2021–2027, a koje će oblikovati naredni višegodišnji finansijski okvir (uključujući novu EU Agendu za gradove i kohezionu politiku nakon 2027. godine).

 

Imajući ovu tranziciju na umu, postavlja se pitanje: postoji li prostor za dodatno unapređenje održivog razvoja i politika vezanih za gradove? Obratili smo se Ministarstvu unutrašnjih poslova Kipra kako bismo razgovarali o tome kako će održivi razvoj i urbane politike biti zastupljeni tokom kiparskog predsjedavanja Savjetom Evropske unije (koje je započelo 1. januara 2026).

Ovaj tekst detaljnije razmatra urbana pitanja na agendi predsjedavanja, kao i očekivanja uoči predstojećeg URBACT City Festivala u Nikoziji.

Kipar zaokružuje trio s naglaskom na autonomiju

 

Na početku svog mandata, predsjedavanje Kipra Savjetom EU zvanično je predstavilo program usmjeren na jačanje strateške autonomije Evrope. Detaljnijim uvidom u prioritete predsjedavanja vidi se da evropska autonomija ima više dimenzija, posebno u oblasti politika – od bezbjednosti i odbrane, preko trgovine, do zelene i digitalne tranzicije, kao i njihovog uticaja na građane i zajednice. 

Važno je posmatrati predsjedavanje Kipra kao dio trija, nakon poljskog i danskog predsjedavanja. Ova dva prethodna predsjedavanja stavila su održivi razvoj i druge urbane politike u središte svojih programa. U periodu od 1. januara do 30. juna 2025. godine, Poljska se fokusirala na jačanje evropske kohezije u kontekstu EU politika nakon 2027, što je uključivalo i obavezu ministara da unaprijede urbano-teritorijalnu saradnju kroz Varšavsku zajedničku deklaraciju (maj 2025). Danska je nastavila u tom pravcu, s posebnim naglaskom na klimatski okvir EU do 2040. godine i priuštivo stanovanje.

Pogledajmo detaljnije program predsjedavanja kako bismo vidjeli kako se Kipar uklapa u ovaj trio predsjedavanja i kako nadograđuje rasprave svojih prethodnika.

 

Analiza kiparskog programa: urbani izazovi i rješenja

 

Nije potrebno mnogo uvjeravanja da bi se shvatilo kako gradovi i urbane zajednice moraju imati određeni stepen autonomije kako bi se suočili s ključnim urbanim izazovima. Imajući evropsku autonomiju kao cilj, program predsjedavanja dotiče se više oblasti politika održivog razvoja EU. Ovaj dio fokusira se na aktivnosti u nekoliko oblasti, i to: teritorijalnu koheziju (posebno za ostrva i južnu Evropu), socijalnu koheziju i pametnu mobilnost.

 

Ka sveobuhvatnoj EU Agendi za gradove i teritorijalnoj viziji

 

Na predstojećim sastancima posvećenim urbanim pitanjima, Kiparsko predsjedavanje će razmatrati novu EU Agendu za gradove i njenu povezanost s Urbanom agendom za EU (UAEU), s ciljem izrade prijedloga za obnovu Višegodišnjeg radnog programa UAEU. U kalendaru su planirani i sastanci o dekarbonizaciji zgrada i adaptivnoj prenamjeni objekata kulturne baštine.

U iščekivanju revidirane Teritorijalne agende 2030, predsjedavanje će podržati realizaciju ESPON projekta FutureTerritory 2050, koji analizira rizike i implikacije teritorijalno „slijepih“ politika (što je eksplicitno navedeno u Varšavskoj deklaraciji poljskog predsjedavanja iz maja 2025).

Predsjedavanje će takođe iskoristiti svoj mandat da u fokus stavi mediteranske urbane izazove (npr. nestašicu vode, klimatski stres, upravljanje u malim gradovima, pritisak turizma). Jačanje veza između gradova i regiona biće još jedan element novog Pakta za Mediteran, koji predsjedavanje snažno zagovara.

„Očekuje se da će to pomoći pomjeranju diskursa EU o gradovima ka uključivanju južnih, ostrvskih i obalnih realnosti, uz jačanje potrebe za fleksibilnošću u EU politikama.“
– Christiana Sizinou, Direktorat za evropske fondove, Ministarstvo unutrašnjih poslova, nacionalna predstavnica u URBACT Monitoring komitetu.

 
Socijalna kohezija i druga horizontalna urbana pitanja

 

Teritorijalna kohezija je takođe ključna za jačanje socijalne kohezije, dijelom zato što uzima u obzir horizontalna pitanja i potrebe ranjivih zajednica u urbanim, ruralnim i udaljenim područjima. U tom smislu, teritorijalna kohezija može pomoći usklađivanju nacionalnih i regionalnih napora za unapređenje priuštivog stanovanja, smanjenje energetskog siromaštva i promociju rodne ravnopravnosti.

U tom kontekstu, Kiparsko predsjedavanje će organizovati sastanke s evropskim direktorima za arhitekturu i druge događaje na visokom nivou kako bi se promovisala evropska dimenzija politike priuštivog stanovanja, koju je inicirala Danska.

„Kiparsko predsjedavanje nastoji da naglasi centralnu ulogu izgrađenog okruženja u ostvarivanju ciljeva Evropskog zelenog dogovora i Novog evropskog Bauhausa. U tom kontekstu, razmotrićemo veze između arhitektonske politike i širih urbanih pitanja.“
– Irene Hadjisavva, Odjeljenje za prostorno planiranje i stanovanje, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Urbana kontakt tačka, Evropska urbana inicijativa.

Još jedan prioritet biće podrška sprovođenju EU Mape puta za prava žena, uključujući organizaciju događaja na visokom nivou u martu 2026. godine, posvećenog predstojećoj Evropskoj strategiji za rodnu ravnopravnost 2026–2030.

 

Održiva i pametna mobilnost

Pored navedenog, tokom kiparskog predsjedavanja prioritet će biti i neometana, održiva, intermodalna i efikasna mobilnost. Posebna pažnja biće posvećena povezivanju gradova, ruralnih područja i ostrvskih regiona. Ova „međuregionalna povezanost“ biće osnažena kroz otporne digitalne mreže, savremene saobraćajne veze i ključne energetske koridore.

 

URBACT City Festival 2026: simboličan trenutak za Kipar i URBACT program

Tokom godina, učešće Kipra u URBACT-u razvijalo se ne samo kao ulazna tačka u urbanu saradnju EU, već i kao instrument jačanja kapaciteta. Osim Nikozije, učešće malih i srednjih gradova širom ostrva učinilo je URBACT značajnom prilikom za obuku lokalnih administracija s ograničenim kadrovskim i finansijskim resursima.

„Odnos Kipra s URBACT-om pokazuje znakove zrelosti, jer su kiparski gradovi samouvjereniji, a učešće je strateški bolje usklađeno s kohezijskom politikom, klimatskim ciljevima i ciljevima teritorijalne kohezije.“
– Christiana Sizinou, Direktorat za evropske fondove, Ministarstvo unutrašnjih poslova, nacionalna predstavnica u URBACT Monitoring komitetu.

Odluka da se 2026. godine URBACT City Festival održi u Nikoziji predstavlja važnu prekretnicu tokom predsjedavanja. Od 31. marta do 1. aprila, više od 500 urbanih praktičara i kreatora politika iz EU razmjenjivaće znanja i priče o urbanoj saradnji, lokalnim akcijama, EU upravljanju i finansiranju, kao i upoznati se s urbanim lokalitetima Nikozije i njenim dostignućima u održivom urbanom razvoju.

Ovogodišnje izdanje festivala biće i prilika za povezivanje lokalne prakse i EU politika, pri čemu se očekuje da će zaključci festivala doprinijeti raspravama u Savjetu o koheziji, urbanom finansiranju i upravljanju.
 

""

 
Koje su najnovije vijesti o URBACT City Festivalu 2026?

 

Najavljeno je da će na URBACT City Festivalu 2026. godine nastupiti, između ostalih, i glavni govornici: Charalambos Prountzos, gradonačelnik Nikozije; Themis Christophidou, generalna direktorica za regionalnu i urbanu politiku Evropske komisije; Constantinos Ioannou, ministar unutrašnjih poslova Kipra; te Corinne de La Mettrie iz Francuske nacionalne agencije za teritorijalnu koheziju. Za više informacija pogledajte program događaja.

Pratite najnovije informacije o programu Kiparskog predsjedavanja i agendi događaja

Želite li širi kontekst o dešavanjima u vezi s urbanim pitanjima tokom predsjedavanja Savjetom EU u prethodnoj godini? Pročitajte naše tekstove o predsjedavanjima Poljske i Danske

Submitted by on 21/01/2026
author image

Borka Lješković

See all articles