Na otvorenju, Philippe Laurent, predsjednik Centre-Ville en Mouvement, i Patrick Ollier, predsjednik Greater Paris Metropolis, naglasili su ključne poruke:
- potrebno je više slušati glas gradonačelnika u kreiranju europskih politika
- istraživanja su potvrdila želju građana za oživljenim gradskim jezgrama koje će biti srce okupljanja i zajedničkog života
U sklopu prvog panela posvećenog upravljanju gradskim središtima, poseban naglasak je stavljen na revitalizaciju trgovine koja može biti pokretač privlačnosti i socijalne kohezije u središtu grada. Irski grad Sligo koji broji 20 tisuća stanovnika, a uspješno implementira model javno-privatnog partnerstva koji okuplja više od 750 lokalnih poduzetnika poslužio je kao primjer kako privlačenje privatnih partnera može preokrenuti nepovoljne trendove gradskih središta koja "odumiru". U Montréalu pak poseban trud ulažu da gradsko središte bude čisto i sigurno, te da konstantno kreiraju sadržaje u skladu s potrebama građana.
Zajednički zaključak panelista mogao bi se sumirati ovako: I male akcije mogu dovesti do velikih i pozitivnih promjena, a suradnja, pristup 'odozdo prema gore' (bottom up) i rad na terenu su ključni.
U sklopu drugog panela govornici su istraživali utjecaj inovacija na razvoj gradskih središta, potrebu za regulacijom i potencijal razvoja mikro-hubova. Gradonačelnica Biskupica (PL) istaknula je poduzetnike kao glavne pokretače grada, a profesorica Laetitia DaBlanc govorila je o posljedicama rasta e-prodaje i potrebi za regulacijom, vidljivošću i uspostavom logističkih mikro-hubova u centrima.
Panelisti na trećem panelu debatirali su o zelenoj mobilnosti, balansu i političkoj podršci. Rasprava o zelenijim načinima kretanja otvorila je temu transformacije i novih izazova nastalih porastom e-prodaje. U Strasbourgu je otvoren urbani logistički centar i naglašena potreba za urbanim planiranjem u središtu grada, uzimajući u obzir da logističke službe zapošljavaju i opslužuju velik broj ljudi. U Granadi nastoje postići balans i stvoriti ugodne uvjete i za stanovnike i za studente koji dolaze u grad na studij te tisuća turista koji posjećuju grad. Strategije uključuju pametnu dostavnu distribuciju, restrikcije za vozila i povoljne cijene javnog prijevoza, što rezultira smanjenjem gužvi i zagađenja u centru grada. Grad se također prilagođava klimatskim promjenama kroz ozelenjivanje. U Francuskoj, gradić Sucy-en-Brie razvija aktivnu mobilnosti kroz osiguravanje prikladne infrastrukture (obnova nogostupa, uvođenje e-bicikala, ograničenje brzine na 25 km/h), te uspješno uvođenje Velofcourse projekta (bicikli za dostavu).
Panelisti su zaključili da je suradnja dionika - grada, prostornih planera, istraživača, poduzetnika i stanovnika - ključna. Postizanje balansa zahtijeva snažnu političku podršku, stabilnost i adekvatna financijska i pravna sredstva.
Četvrti blok posvećen programu URBACT upoznao je sudionike s prednostima sudjelovanja u URBACT mrežama koje gradovima omogućavaju da eksperimentiraju te uz podršku stručnjaka i lokalnih dionika, izrade lokalne integrirane akcijske planove i prensu dobre prakse.
Predstavljen je i Cities@Heart Playbook, rezultat dvogodišnjeg rada mreže Cities@Heart. Playbook donosi ključne smjernice: kako oživjeti trgovinu, kako poboljšati stambenu ponudu stanova u centru te kako potaknuti inkluziju kako bi centar grada bio mjesto okupljanja.
Peti panel na temu inkluzije u javnim prostorima istražio je kako dizajnirati uključive gradove. U Celju su zatvorili neke ulice za automobile kako bi ih otvorili za stanovnike, uveli su 'Obiteljski utorak' u centru, te aktivno rade na mjerama priuštivog stanovanja za mlade. Ključan je bio proces konzultacija s građanima. Grad L'lle-Saint-Denis u Francuskoj dom je građanima koji dolaze iz više od 80 različitih država pa su integracijske mjere ključne za funkcioniranje lokalne zajednice. Jedna od takvih mjera je i organizacija druženja na koja stanovnici donose lokalne specijalitete. U Freisingu u Njemačkoj primjenjuju koncept 15-minutnog grada, a ozelenjivanjem se bore protiv klimatskih promjena.
Zajednički zaključak je da u kreaciji inkluzivnih javnih prostora treba slušati glas građana, osigurati transparentnost i podatke, te uključiti sve generacije u proces planiranja.
Potom je uslijedio panel na temu inovaciju u gradskim središtima kojem je nazočio i gradonačelnik Osijeka, Ivan Radić. Gradonačelnik je izdvojio ključne iskorake koje je Osijek ostvario u obnovi javnih prostora, od revitalizacije Tvrđe do proširenja gradske promenade na više od 10 kilometara, a najavljene su i investicije za sljedeće četiri godine u središtu grada: rekonstrukcija glavne gradske tržnice i zgrade Hrvatskog narodnog kazališta, izgradnja škola i vrtića te potpuna rekonstrukcija Strossmayerove ulice u Zelenu aveniju. Gradonačelnik Radić istaknuo je vrijednost sudjelovanja Grada Osijeka u URBACT programu gdje su u suradnji s međunarodnim partnerima dobili mogućnost da promišljaju budućnost urbanih središta na održiv, zelen i inovativan način. U sličnom smjeru išlo je i izlaganje predstavnice OECD-a, koja je upravo ozelenjivanje, pružanje podrške lokalnim poduzetnicima i stvaranje vibrantnih javnih površina, navela kao ključne preduvjete razvoja gradskih središta.
Završni panel potvrdio je kulturu i baštinu kao ključne simbole identiteta i vitalnosti gradskih središta, donoseći zanimljive primjere iz Cesene, Dijona, Pariza i Tallinna. Zaključak je jasan, dobre prakse treba identificirati i dijeliti, a sadržaje kreirati u suradnji s građanima.
Konferencija je zatvorena zaključkom kako je za revitalizaciju gradskih centara ključna politička volja u kombinaciji s adekvatnim financijskim sredstvima, odgovarajućom pravnom regulativom te kontinuiranim partnerstvom s ključnim dionicima i građanima.
Studijski posjeti drugog dana Foruma fokusirali su se na konkretna rješenja ključnih urbanih izazova. Obilasci su obuhvatili širok spektar tema, od održive urbane logistike, socijalne ekonomije, poticanja obrtništva i kreativne industrije, revitalizacije trgovine u središtu grada i razvoju pješačkih zona, upravljanju nekretninama, posebna pažnja posvećena je i naslijeđu Olimpijskog sela te urbanoj tranziciji u rubnim područjima Pariza poput Aubervilliersa.
