Četiri URBACT dobre prakse za poticanje kružnog gospodarstva u europskim gradovima

Edited on 29/05/2025

Uoči Europskog zelenog tjedna pogledajte inspirativne prakse četiri grada u području kružnog gospodarstva s krajnjim ciljem podržavanja zelene tranzicije.

Kako utjecaj klimatske krize postaje sve vidljiviji, a gradovi troše između 70-75% ukupnih prirodnih resursa i odgovorni su za 75% globalnih emisija stakleničkih plinova, potreba za promjenom je hitna. Kružno gospodarstvo nudi put naprijed, onaj koji smanjuje otpad, održava materijale u optjecaju i podržava regeneraciju prirodnih sustava.

Prepoznajući to, Europski zeleni tjedan 2025. (od 3. do 5. lipnja) usredotočit će se na postavljanje kružnog gospodarstva u središte europske gospodarske tranzicije. Ovaj prioritet odražava šire ambicije EU-a u okviru Akcijskog plana za kružno gospodarstvo — ključne komponente Europskog zelenog plana — koji nastoji smanjiti pritisak na prirodne resurse, produžiti životni ciklus proizvoda i promicati održivi gospodarski rast. Odstupanjem od linearnog modela „uzmi-iskoristi-odbaci“, kružno gospodarstvo podržava klimatske ciljeve, povećava konkurentnost i potiče inovacije u svim sektorima. U tom kontekstu, URBACT aktivno doprinosi tranziciji pomažući lokalnim vlastima da ambiciju pretvore u djelo, čineći gradove otpornijima, resursno učinkovitijima i uključivijima. Kroz međusobno učenje i razmjenu znanja, URBACT podržava gradove u osmišljavanju, provedbi i prijenosu učinkovitih kružnih rješenja.

Ovaj članak predstavlja četiri istaknute URBACT dobre prakse, od ukupno 116 nagrađenih u 2024. godini od strane URBACT-a, koje poduzimaju značajne korake prema kružnoj budućnosti: C-City u Genovi (IT), Halle 2 u Münchenu (DE), Ozelenjivanje logistike (Greening Logistics) u Lucci (IT) i praksa Viana Abraça u gradu Viana do Castelo (PT).

Transformacija opskrbnih lanaca za urbanu kružnu budućnost

 
#1 - Genoa (IT)

 

Strategija C-City razvijena je s ciljem transformacije ključnih opskrbnih lanaca u gradu redizajniranjem poslovnih modela temeljenih na kružnim načelima. S fokusom na električnu i elektroničku opremu, tekstil i namještaj, neki od središnjih elemenata ovog pristupa su Centar za ponovnu uporabu (Reuse District Centre), Kružni centar (Circular hub) i Kružni informativni pult (Circular Desk).

Pokrenut u sklopu Akcijskog plana Genova 2050 (Action Plan Genoa 2050), projekt ne samo da je ojačao ulogu Genove na području inovacija u zelenom i biogospodarskom sektoru, već je i poboljšao kružnost energetskih resursa te utjecao na odabir kružnih proizvoda od strane potrošača.

Ova inicijativa potaknula je održiviji i otporniji grad, smanjujući ugljični otisak i otpad koji se ne može reciklirati, te poboljšavajući zdravlje i kvalitetu života. Potaknula je lokalne dionike da usvoje principe kružnog gospodarstva, privlačeći međunarodna sredstva i jačajući lokalne usluge.

Ključne poruke za gradove:

Prilagodba prakse C-City drugim gradovima zahtijeva procjenu lokalnih resursa, demografije, infrastrukture i upravljanja kako bi se identificirale mogućnosti za kružno gospodarstvo. Na primjer, to može uključivati procjenu gradskog sustava gospodarenja otpadom, potrošnje energije, prometnih sustava i tokova resursa, u suradnji s vladama, poduzećima i zajednicama. 

Community event in Genoa, Italy, about the C-City practice

 

Ponovna uporaba, popravak i promišljanje: trgovinom do promjena

 
#2 - München (DE)

 

Halle 2 je gradska trgovina rabljene robe u Münchenu – fizička i internetska – koja spaja održivost s društvenim utjecajem. Smještena u prenamijenjenom skladištu, surađuje s lokalnim neprofitnim organizacijama, prikupljajući predmete koje građani ostavljaju u reciklažnim dvorištima. Razvrstavanjem, popravkom i određivanjem cijena za preprodaju, daje im novi život.

Inicijativa je ključni dio aktivnosti sprječavanja nastanka otpada Münchenskog poduzeća za gospodarenje otpadom (AWM). Pomaže produžiti životni vijek svih vrsta proizvoda, od bicikala do elektroničkih uređaja. Osim toga, također jača lokalno tržište rada stvaranjem novih radnih mjesta.

Halle 2 ostvaruje prosječni mjesečni prihod od 60 000 EUR, s oko 200 000 prodanih artikala godišnje i oko 4 300 kupaca svakog mjeseca, koji u prosjeku troše 13 EUR. Ova inicijativa pomogla je unaprijediti 12 reciklažnih dvorišta u Münchenu, smanjujući više od 500 tona otpada godišnje od početka rada 2016. godine, što podrazumijeva 2.800 tona emisija CO2 godišnje. 

Ključne poruke za gradove:

Praksa Halle 2 je skalabilna i pogodna za daljnju digitalizaciju jer se njezini ključni elementi mogu prilagoditi različitim gradskim kontekstima prilagođavanjem opsega, infrastrukture i partnerstava.

Osnovni koncepti kao što su ponovna uporaba, popravak, sprječavanje nastanka otpada i uključenost zajednice mogu se implementirati u manjem opsegu, s manje partnera i/ili putem internetske platforme. Na isti način, fizička trgovina kao mjesto razmjene može biti bilo koje veličine ili privremenog (pop-up) karaktera. Ovaj pristup trebao bi se nadograđivati na postojeću infrastrukturu, poput sabirnih mjesta za otpad, te biti podržan i promoviran od strane grada kroz kampanje za podizanje svijesti. Naposljetku, ali ne manje važno, snažna suradnja s lokalnim nevladinim organizacijama i kontinuirana politička predanost ključni su čimbenici.

Advertisement for the Halle 2 city-run second-hand store
 
#3 - Lucca (IT)

Ozelenjivanje i inoviranje logistike u povijesnoj jezgri grada praksa je koja je imala za cilj pomoći gradu u postizanju viših standarda energetske učinkovitosti i kvalitete zraka u gradu, poboljšavajući kvalitetu života stanovnika.

Kako bi podržao održivu distribuciju tereta, projekt je razvio i testirao inovativni alat koji koristi sustav temeljen na kreditima za fleksibilnije reguliranje i određivanje cijena dostave na posljednjoj milji. Ovim sustavom upravlja se putem Platforme za upravljanje logističkim kreditima (Locmap), koja je integrirana sa sustavom kontrole pristupa Zoni ograničenog prometa (ZOP) u Lucci i posebno je dizajnirana za distribuciju gradskog tereta.

Konkretno, implementirana su tri različita tehnološka rješenja:

  • 22 ulazno/izlazna prolaza u ZOP s novim sustavom radiofrekvencijske identifikacije za praćenje ulaska/izlaska operatera u/iz ZOP-a (operateri su dobili posebnu oznaku s dozvolom za ulazak);
  • 34 parkirališna mjesta za utovar/istovar, opremljena pametnim bežičnim senzorima ispod površine ceste;
  • 3 stanice za teretne bicikle s tri teretna bicikla dostupna prijevoznicima.

Rezultati su analizirani usporedbom uvjeta prije i nakon implementacije, pokazujući smanjenje logističkih tokova i posljedično smanjenje CO2 u povijesnoj gradskoj jezgri.

Ključne poruke za gradove:

Razvijena je i objavljena strategija za repliciranje i prijenos ovog pristupa, uključujući iskustva partnerskih gradova. Strategija se ne bavi samo time „što“ prenijeti, već i „kako“ drugi europski gradovi i mjesta mogu implementirati pristup projekta Aspire.

Ukratko, uspješna replikacija zahtijeva zajedničku viziju svih dionika o održivoj mobilnosti i zelenijem gradu

Example of a Cargo Bike Station in Lucca's RTZ (Restricted Traffic Zone)

Snaga komposta: transformacija otpada u klimatske i društvene koristi

 
#4 – Viana do Castelo (PT)

 

Projektom Viana Abraça organski otpad postaje vrijedan resurs umjesto da ga se šalje na odlagalište. Kroz selektivno prikupljanje biootpada i kućno kompostiranje, postiže se visoka učinkovitost - do 72% ili 96 kg po kućanstvu godišnje - te usmjeravaju uštede za podršku lokalnim Ustanovama socijalne solidarnosti.

Projekt donosi jasne višestruke koristi: smanjuje otpad na odlagalištima i emisije stakleničkih plinova pretvaranjem biootpada u kompost i energiju; smanjuje troškove gospodarenja otpadom; smanjuje ovisnost o kemijskim gnojivima kroz kružnu ponovnu uporabu; uključuje građane u održive prakse i podržava socijalne ustanove kroz reinvestiranje ostvarenih ušteda.

U ruralnim područjima isporučena su 8122 kućna kompostera, kojima je obrađeno 2205 tona biootpada. Više od 14 000 obitelji pridružilo se projektu odvajanja biootpada u urbanim područjima. S obzirom na to da je prije pokretanja projekta 2017. godine grad slao više od 12 000 tona biootpada na odlagališta, uz troškove od 276 000 eura; ova praksa zaista postiže konkretne rezultate.

Ključne poruke za gradove:

Ovaj pristup je posebno fleksibilan što čini pogodnim za prijenos u druge gradove, ali i pojedine gradske četvrti. Na primjer, u povijesnom gradskom središtu bez selektivnog prikupljanja biootpada od hrane, mogao bi se implementirati sustav od vrata do vrata koji koristi manja vozila.

Prilikom prijenosa ove prakse, potrebno je izvršiti prilagodbe kako bi se udovoljilo jedinstvenim karakteristikama i potrebama svakog grada ili područja. Ekonomski poticaji i društvene koristi mogu biti ključni pokretači za sudjelovanje javnosti i dugoročni uspjeh.
 

Flyer promoting a waste separation initiative

 

Budućnost kružnog gospodarstva u gradovima

Ovdje predstavljene prakse ilustriraju stvarne promjene koje proizlaze iz lokalnih inovacija i suradnje, uz prenosive modele koji se mogu prilagoditi i prenijeti u druge gradove.

Ove prakse pokazuju da je kružno gospodarstvo kreativan, uključiv i napredan put, onaj koji pretvara otpad u priliku, a zajednice u pokretače promjena.

Istražite više primjera i pronađite inspiraciju u 116 URBACT dobrih praksi koje pokrivaju različite urbane izazove kao što su klimatske promjene, energetska učinkovitost, mobilnost i socijalna uključenost. Svaka odabrana praksa prošla je rigoroznu procjenu skupine stručnjaka koji su ocjenjivali njezin lokalni utjecaj, participativni pristup, integraciju i potencijal za prijenos u druge europske gradove.

Je li vaša gradska uprava spremna pridružiti se mreži gradova EU-a koji prilagođavaju i usvajaju jednu od najnovijih 116 URBACT dobrih praksi? Saznajte više o novom URBACT pozivu za Mreže za prijenos (Transfer Networks), otvorenom od 1. travnja do 30. lipnja 2025. Iskoristite priliku!

 

Prijevod: L. Jusup

Originalni članak: https://urbact.eu/whats-new/stories/four-urbact-good-practices-circular-economy-cities-europe

Submitted by on 29/05/2025
author image

Lucija Jusup

See all articles