Nova URBACT mreža želi biti predvodnik u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja UN-a u gradovima. Saznajte zašto je to važno.
Sedamnaest međusobno povezanih globalnih Ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda (SDG) osmišljeno je da budu "nacrt za postizanje bolje i održivije budućnosti za sve". No, implementacija SDG-ova velik je izazov i zahtijeva nove načine rada svih razina vlasti.
Pri toj implementaciji ključni akteri su gradovi i općine – ne kao "puki provoditelji" globalne agende postavljene negdje drugdje, već jer su idealne veličine da se odozdo prema gore uhvate u koštac s globalnim izazovima. Njihov je zadatak 'lokalizirati' SDG-ove – prihvatiti globalne ciljeve i pretvoriti ih u lokalnu stvarnost.
No, kako u praksi lokalizirati SDG-ove? Ovo je ključno pitanje za Globalne ciljeve za gradove – novu pilot mrežu koju je URBACT pokrenuo u suradnji s Vijećem europskih općina i regija (CEMR) i gradom Tallinnom kao vodećim partnerom.
"Kao gradovi, mi našu budućnost možemo učiniti otpornijom i održivijom, a vjerujem i boljom. Od vitalnog je značaja zaštititi prirodu i boriti se protiv klimatskih promjena i gubitka biološke raznolikosti."
Mihhail Kõlvart, gradonačelnik Tallinna
U ovom članku iznosimo zašto je lokalizacija SDG-ova toliko važna, zašto je URBACT mreža gradova dobro prilagođena rješavanju izazova koje to postavlja pred gradove i što se nadamo postići u sljedećih godinu i pol dana zajedničkog rada.
Lokalizacija SDG-ova – složen, ali potencijalno koristan izazov za gradove
U 2015. gradovi su službeno stavljeni u središte Agende 2030 kroz SDG11: Učiniti gradove i ljudska naselja inkluzivnima, sigurnima, otpornima i održivima. No, osim toga, organizacije poput OECD-a i UCLG-a obično ističu da se oko 65% od 169 SDG-ova neće postići bez aktivnog uključivanja i doprinosa lokalnih i regionalnih vlasti. Stoga moramo dobro razmisliti o tome što lokalne vlasti trebaju znati o SDG-ovima.
Važnu ulogu gradova i lokalnih vlasti u postizanju SDG-ova nedavno je istaknuo Ricardo Rio, izvjestitelj Europskog odbora regija i gradonačelnik portugalskog grada Brage, grada partnera u mreži Globalnih ciljeva za gradove – naglasivši potrebu da se SDG-ovi stave u središte narativa EU-a o održivom oporavku i klimatskom djelovanju.
Vodeći partnerski grad Tallinn (Estonija) želi biti zeleni, globalni grad. Grad je stavio snažan naglasak na uvrštavanje koherentnosti politika u svoju glavnu strategiju, Tallinn 2035. Foto: Daniela Tobias
Lokalizacija SDG-ova zahtjevan je zadatak koji podrazumijeva nove načine rada nacionalnih vlada i lokalnih vlasti.
Postizanje tih ciljeva će zahtijevati:
- zajedničko razumijevanje ključnih izazova i kompromisa između općih i specifičnih ciljeva pri postavljanju lokalnog programa održivog razvoja;
- značajne ambicije nacionalnih i lokalnih vlasti koje imaju za cilj transformacijsko djelovanje;
- suradnju među gradskim odjelima i usklađivanje na svim razinama vlasti radi usklađivanja politika;
- smislen angažman više dionika u stvaranju zajedničke vizije i lokalnih integriranih akcijskih planova;
- dobro informirane građane i aktivno civilno društvo koji će svoje lokalne vlasti pozvati na odgovornost i moći pridonijeti postizanju dugoročnih ciljeva.
Drugim riječima, lokalizacija SDG-ova značit će raskid sa statusom quo, što Agendu 2030 čini zajedničkom i transformativnom misijom koja se tiče cijelog političkog spektra i različitih sektora društva.
Uloga URBACT mreže u lokalizaciji SDG-ova
S obzirom na gore rečeno, rješavanje izazova lokalizacije SDG-ova dobro se uklapa u URBACT metodu koja naglašava integrirani pristup održivom urbanom razvoju temeljen na angažmanu i sudjelovanju lokalnih dionika. Koraci procesa planiranja djelovanja predloženi u URBACT Toolboxu mogu poslužiti kao vrijedan vodič, kao i Referentni okvir za održive gradove (RFSC) mrežni alat kojeg je predložio CEMR, a koji istodobno pruža smjernice za analizu trenutne situacije i definiranje akcija za rješavanje SDG-ova na lokalnoj razini.
Izgradnja kapaciteta za lokalizaciju SDG-ova – od rada u različitim odjelima do uključivanja lokalnih dionika i eksperimentiranja s lokalnim akcijama – bila je pokretačka ideja iza stvaranja URBACT-ove mreže 'Globalni ciljevi za gradove', u kojoj će 19 gradova iz 19 europskih zemalja raditi na prevođenju globalne Agende 2030 i SDG-ova u svoju lokalnu stvarnost ususret 2030. Mreža je pokrenuta u ožujku 2021., a trajat će do kraja 2022. godine i vjerojatno će donijeti mnogo novih spoznaja u područje lokalizacije SDG-ova od izuzetno raznolikog raspona urbanih partnera.
Na pitanje što ih najviše zanima u vezi s lokalizacijom SDG-ova, tri glavne teme su bile: 1. uključivanje dionika i podizanje svijesti; 2. novi modeli upravljanja, i 3. lokalni pokazatelji za praćenje napretka u postizanju SDG-ova. To ne čudi, s obzirom na to da je za rješavanje Agende 2030 potrebno uključivanje cijelog društva i usporedno praćenje nalazimo li se na dobrom putu. U nastavku ovog članka dotaknut ćemo se svakog od tih prioritetnih područja, kako bismo najavili ono što slijedi u narednim mjesecima.
Novi načini uključivanja lokalnih dionika
Uključivanje dionika i podizanje svijesti bit će središnji zadatak u mobilizaciji široke podrške SDG-ovima u gradovima partnerima. "Želimo da naši građani pričaju o SDG-ovima kao što pričaju o vremenu", rekao je David Gilroy, predsjednik vijeća okruga Meath u Irskoj. "Tako ćemo znati da smo uspjeli podići svijest i stvoriti trajnu promjenu u našoj zajednici."
No, pandemija je ovaj posao učinila još izazovnijim. Gradski dužnosnici morali su se brzo prilagoditi i naučiti kako komunicirati s dionicima putem interneta. Primjeri mrežnih i offline inicijativa među mrežnim partnerima uključuju internetske kampanje poput "Božićnih SDG-ova" u Trimu u Irskoj, organizaciju omladinskog "SDG Hackathona" u Klaipedi u Litvi i planove za organizaciju "Tranzicijske noći" u belgijskom Mouscronu. Ovih dana održava se sastanak na kojem će ova tri grada udružiti snage i unutar mreže predvoditi učenje o podizanju svijesti i uključivanju građana.
"Jedan od ključnih izazova je objasniti koliko su ciljevi održivog razvoja relevantni za svakodnevni život. Biti dio mreže pomoći će nam da od drugih gradova naučimo kako pristupaju uključivanju dionika i podizanju svijesti."
Kamen Dimitrov, lokalni koordinator, Veliki Preslav, Bugarska
Lokalizacija SDG-ova kao 'nedjeljive cjeline' – vrijeme je za eksperimentiranje!
Jedno od temeljnih načela Agende 2030 je međusobna povezanost i nedjeljivost SDG-ova. Drugim riječima, nije predviđeno da se ciljevi probiru, jer čine cjelovit okvir za transformacijsko djelovanje.
Ovo je također jedna od stvarnih vrlina korištenja okvira održivog razvoja, kako je istaknuto u izvješću o održivom razvoju za 2020. kojeg je izradio La Rochelle, glavna općina mrežnog partnera Urbane zajednice La Rochelle, iz Francuske: "Upravo to je jedna od vrlina SDG-ova - pokazati te istaknute točke i međusobne veze između svih ciljeva. One također pomažu da uvidimo bliskost između nekih od njih i zajednički smjer naših napora". Zato pri provedbi svog ambicioznog projekta "Teritorij nultog ugljika" Urbana zajednica La Rochelle želi koristiti SDG-ove koji daju cjelovitu perspektivu.
U njemačkom Solingenu, drugom mrežnom partneru, lokalizacija SDG-ova značila je nov način rada lokalne samouprave. Od usvajanja Strategije održivosti 2018. godine, sve odluke Gradskog vijeća sada moraju "proći test" o tome doprinose li i kako strateškim ciljevima grada, koji su kontekstualno povezani s ciljevima održivog razvoja.
Cjelovito planiranje za 17 ciljeva – i 169 podciljeva (!) – nije mali podvig. Ono zahtijeva učenje i eksperimentiranje s novim pristupima poput planiranja zasnovanog na ciljevima, planiranja usmjerenog na misije, portfeljskih pristupa, kao i razumijevanja planetarnih granica, SDG interakcija i učinaka prelijevanja. Gledajući kako gradovi mogu "živjeti unutar" modela krafne Kate Raworth – kao što je predstavljeno tijekom festivala URBACT 2021. – možemo dobiti korisne ideje o tome kako se uhvatiti u koštac s ovim složenim problemom.
Iskustva drugih gradskih mreža također mogu donijeti inspiraciju za preispitivanje modela upravljanja gradovima, poput teme Urban Commons kojom su se bave URBACT mreže Civic eState, Co4Cities , ili EIT Climate-KIC Healthy, Clean Cities Deep Demonstrations.
Ulaganje u sustavni pristup ciljevima održivog razvoja doista može pružiti konkurentnu prednost gradovima, kao što je istaknula Anna Lisa Boni, glavna tajnica EUROCITIES-a, tijekom 4. Okruglog stola OECD-a o gradovima i regijama za ciljeve održivog razvoja. Madrid je primjer grada koji je već počeo surađivati sa SDG-ovima na sustavan i participativan način, što sada pomaže gradu da ustraje na prioritetima oporavka od Covida-19 koji su u skladu s vladinim planom oporavka, kao i s EU planovima i programiranjem.
Kako ćemo znati jesmo li na pravom putu?
Ako angažman dionika i modele upravljanja stavimo po strani, možda je najvažniji aspekt lokalizacije SDG-ova provođenje riječi u djelo, tzv. "walk the talk".
Kako je nedavno rekla Keli Yen, koordinatorica lokalne URBACT grupe iz švedskog Gävlea: "Ako želimo pouzdano tvrditi da dobro napredujemo u postizanju ciljeva održivog razvoja, tada moramo znati: 1) da se krećemo u pravom smjeru; i 2) koliko je cilj udaljen." Kako to možemo učiniti u praksi?
Ovo je složeno pitanje koje je uposlilo umove u nekim od vodećih znanstvenih organizacija, poput UN SDSN-a , Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije, OECD-a i UN Habitata. Izazovi uključuju kako postaviti relevantne i realne ciljeve za gradove – u skladu s globalnim težnjama SDG-ova – i pronaći pokazatelje koji su mjerljivi na lokalnoj razini. Uz podršku izvanjskih ad hoc stručnjaka, mrežni partneri istražit će ova pitanja kao dio procesa planiranja.
Što se tiče postavljanja ciljeva, to je i političko i znanstveno pitanje, koje nije bez svojih kontroverzi. Ključna načela, koja treba slijediti, uključuju potrebu da se bude lokalno relevantan, dovoljno ambiciozan i – kao što je zagovarala Greta Thunberg – da se "sluša znanost". Na primjer, istraživanje Stockholmskog centra za otpornost iz 2018. pokazalo je potrebu da se emisije svakog desetljeća prepolove, počevši sa 2020. godinom – a daleko od toga da se 2021. godini krećemo ka tome.
Kako bi pokazali predanost i napredak, sve veći broj gradova, koji aktivno rade na ostvarivanju ciljeva održivog razvoja, provode takozvane dobrovoljne lokalne revizije (Voluntary Local Reviews, VLR), koje izvješćuju što je sve poduzeto za njihovo postizanje. U početnom istraživanju za mrežu, 17 od 19 gradova svrstalo je VLR-e u top četiri izbora o kojima žele učiti tijekom života mreže.
Bez obzira na to hoće li se neki VLR-i materijalizirati tijekom trajanja mreže, budući ciljevi i radnje, koje su definirali partneri mreže Globalni ciljevi za gradove, nude priliku da se na svim razinama vlasti progura ambiciozni program. Do 2030. je preostalo manje od devet godina, dakle nemamo vremena za gubljenje!
Autorica: Stina Heikkila
Prijevod: SP
