Proteklih desetljeća čovječanstvo je prešlo dvije značajne prekretnice: svijet je dosegnuo godišnju potrošnju od 100 milijardi tona materijala i topliji je za jedan stupanj.
Stupanj zagrijavanja uvelike ovisi o definiciji referentnog razdoblja, budućem vremenskom horizontu te razini emisije stakleničkih plinova. Od raznih stakleničkih plinova koji nastaju ljudskom aktivnošću, ugljični dioksid najviše pridonosi klimatskim promjenama, a očekuje se da će njegova količina nastaviti rasti ukoliko se ne poduzmu nikakve mjere. Konkretno, za europske zemlje klimatska neutralnost do 2050. godine znači postizanje nulte neto emisije stakleničkih plinova uglavnom ulaganjem u inovativne zelene tehnologije i omogućavanjem zelene transformacije.
Budući da globalno zagrijavanje ne pokazuje znakove usporavanja, Pariški klimatski sporazum iz 2016. bio je korak prema promjeni nekih naših neodrživih praksi, procesa i ponašanja. No čak i da sve 194 zemlje koje su se obvezale na klimatske mjere u sklopu Pariškog sporazuma ispune svoja obećanja o smanjenju emisija, predviđa se da će temperature ipak porasti za 3,2° C u ovom stoljeću.
Moramo učiniti više i biti brži u borbi protiv globalnog zatopljenja, a kao što je pokazao prošlogodišnji URBACT City Festival - gradovi diljem Europe zajedno s glavnim dionicima i građanima poduzimaju razne mjere, mijenjaju politike te način razmišljanja.
Kružno gospodarstvo pomaže u ispunjavanju obveza Pariškog sporazuma o usporavanju globalnog zatopljenja
Pred nama stoji značajna prilika ne samo za postizanje naših klimatskih ciljeva nego i za osposobljavanje našeg gospodarstva za budućnost: kružno gospodarstvo.
Prethodnici ideje održivog razvoja počeli su na kružno gospodarstvo gledati kao na alternativu tradicionalnom i još uvijek raširenom linearnom ekonomskom modelu proizvodnje i korištenja dobara i usluga – uzmi, napravi, baci – koji se oslanja na velike količine jeftinih, lako dostupnih materijala i energije.
Kružno gospodarstvo model je proizvodnje i potrošnje koji uključuje dijeljenje, iznajmljivanje, ponovnu uporabu, popravak, obnavljanje i recikliranje postojećih materijala i proizvoda što je duže moguće. Na taj se način produljuje životni ciklus proizvoda.
U praksi to podrazumijeva smanjivanje proizvodnje otpada na minimum. Kada proizvod dođe do kraja svog životnog vijeka, materijali od kojeg je napravljen drže se unutar te ekonomije gdje god je to moguće jer se mogu uvijek iznova produktivno koristiti stvarajući tako novu vrijednost.
Kružno gospodarstvo ima veliki potencijal za prevladavanje globalnih izazova održivosti smanjivanjem upotrebe sirovina i zadržavanjem materijala u upotrebi koliko god je to moguće. To smanjuje ekološki otisak svakog ljudskog proizvoda te time pomaže u ublažavanju klimatskih promjena.
Kružno gospodarstvo i uloga gradova
Uloga gradova u ovoj je kružnoj tranziciji kritična.
Gradovi su pokretači rasta, a potreban im je nadzor i kontrola. Oni uvelike doprinose klimatskim promjenama, a odgovorni su za do 76% emisija ugljika. Iako zauzimaju manje od 2% Zemljine površine, na njih otpada 75% potrošnje prirodnih resursa i 50% globalne proizvodnje otpada. S druge pak strane, gradovi također privlače kreativni potencijal olakšavajući tako društvenu transformaciju prema većem stupnju održivosti u javnom i privatnom sektoru.
Gradovi su jedan od najvažnijih aktera koji mogu pozitivno utjecati na razvoj tako da prihvate kružno gospodarstvo.
Prema Izvješću o nesrazmjeru u cirkularnosti, moramo dosegnuti prosječnu stopu cirkularnosti od oko 18% – dakle, stopu korištenja materijalnih resursa dobivenih od recikliranih otpadnih materijala, čime se štedi ekstrakcija primarnih sirovina – kako bismo ograničili globalno zagrijavanje na znatno ispod dva stupnja.
Danas je na globalnoj razini stopa cirkularnosti samo 8,6%, no najgore je to što je 2018. ona na globalnoj razini iznosila 9,1%, dakle trend je silazan. Dobra je vijest to da je potrebno samo otprilike udvostručiti trenutnu stopu od 8,6% da bismo globalno zagrijavanje ograničili na znatno ispod dva stupnja.
Na europskoj razini stvari stoje nešto bolje. 2020. godine stopa cirkularnosti u EU zemljama dosegla je 12,8%, što znači da je gotovo 13% materijalnih resursa korištenih u EU dobiveno od recikliranog otpadnog materijala. Ove se informacije temelje na podacima o stopi korištenja recikliranog materijala koje je objavio Eurostat. U usporedbi s 2019., stopa cirkularnosti porasla je za 0,8%.
Čak i ako se čini da EU dobro ispunjava zahtjeve u odnosu na svijet u cjelini, svejedno zaostajemo za prosječnom stopom cirkularnosti od 18%. Također je očito da se učinak jako razlikuje među državama članicama. Te razlike nisu posljedica samo različitih obveza prema recikliranju u svakoj zemlji nego su takve i zbog niza drugih pitanja, uključujući strukturne čimbenike u nacionalnim gospodarstvima, razinu razumijevanja i svijesti o pojmu kružnog gospodarstva, zakonodavstvo i institucionalne prepreke te nedostatak infrastrukture.
Kako da to poboljšamo?
URBACT mreže za planiranje aktivnosti bore se da omoguće ovu tranziciju
Lokalne vlasti u mnogim mjestima i gradovima shvaćaju da hitno trebaju povećati svoju održivost i otpornost te doprinose borbi protiv klimatskih promjena. Provodeći strategije kružnog gospodarstva napreduju ne odstupajući od svojih obveza u pogledu smanjenja emisije ugljika.
Uvažavajući tu potrebu program URBACT III financirao je 23 mreže za planiranje aktivnosti putem natječaja iz siječnja 2019., kojemu je cilj bio pronalaženje rješenja za zajedničke urbane izazove. Na taj se način okupilo partnere iz malih i velikih gradova u različitim europskim zemljama kako bi razmijenili iskustva i učili jedni od drugih. Svi su partneri izradili Integrirani akcijski plan i imali priliku testirati neka manje opsežna rješenja u svojim gradovima.
Među njima, dvije su URBACT mreže imale posebno snažan utjecaj na jačanje cirkularnosti u europskim gradovima – URGE: Circular building cities, predvođena Utrechtom te Resourceful Cities, predvođen Haagom.
URGE, skraćenica za 'circUlaR buildinG citiEs' URBACT je mreža za planiranje aktivnosti na temu kružnog gospodarstva u građevinskom sektoru – velikom potrošaču sirovina. Budući da u ovom sektoru postoji nesrazmjer u provedbi načela kružnog gospodarstva, URGE je okupio devet gradova iz devet zemalja EU-a kako bi učili jedni od drugih i međusobno se inspirirali u razvoju integriranih urbanih politika, što podržava integraciju cirkularnosti u građevinske projekte, a čime se pridonosi održivosti gradova.
U građevinskom sektoru obnova zgrada brzo je identificirana kao nešto što će dati brze rezultate kombinirajući poticanje lokalnih aktivnosti i nužno povećanje učinkovitosti. Građevinarstvo je jedan od sektora koji je plodno tlo za transformativne promjene u smjeru zelenijeg gospodarstva.
Uz to postoji velika potreba za stvaranjem infrastrukture za skladištenje različitih vrsta materijala, njihovu ponovnu obradu i inovacije - ne samo za građevinske materijale nego i za materijale koji dolaze iz drugih industrija poput električne i elektroničke opreme ili tekstila, koji ne samo da proizvode veliku količinu otpada nego također pokazuju velike mogućnosti za korištenje njihovih dijelova i stvaranja novih proizvoda njihovom ponovnom upotrebom.
U tom smjeru, Resourceful Cities, mreža devet gradova iz osam zemalja EU-a, nastoji razviti novu generaciju centara za urbane resurse da bi služili kao katalizatori, promičući pozitivne ekonomske, ekološke i društvene učinke lokalnih kružnih ekonomija. Olakšavajući prevenciju stvaranja otpada te ponovnu upotrebu, popravak i recikliranje, ovi bi centri također djelovali kao kontaktne točke za građane, nove tvrtke, istraživače i javni sektor za zajedničko pronalaženje novih načina da se zatvore rupe u opskbi resursima na lokalnoj razini, stavljajući ljude u središte tranzicije u kružno gospodarstvo.
Obje su mreže koristile URBACT metode i URBACT alate kako bi okupile zainteresirane lokalne aktere u cilju promicanja kružnog gospodarstva.
Dobri primjeri iz mreža URGE: Circular Building Cities i Resourceful Cities
Razmjenom znanja, praćenjem provedba pilot akcija, izradom integriranih akcijskih planova – i još mnogo čime – partneri u mrežama Resourceful Cities i URGE postigli su rezultate koji će živjeti i nakon službenog zatvaranja mreža u kolovozu 2022. Gradovi su te uspjehe proslavili tijekom sesije posvećene ubrzanju uvođenja kružnog gospodarstva na URBACT City Festivalu 2022. Evo samo nekoliko primjera:
Upravljanje kružnim gospodarstvom: Kopenhagen
Kružno gospodarstvo odnosi se na povezivanje produkta jedne industrije ili procesa s drugim kako bi se razvili inovativni lanci vrijednosti. No da bismo to postigli, mora postojati mjesto za skladištenje materijala, njihovu preradu te transformaciju u nešto drugo što je još uvijek korisno i vrijedno u ekonomskom smislu.
Pored toga postoji još jedna velika prepreka ponovnoj upotrebi materijala i resursa, a povezana je s nedostatkom poticaja, slabim politikama te nedosljednostima u zakonodavstvu koje koče široku upotrebu recikliranih proizvoda.
Kopenhagen, partner u mreži URGE, otkrio je važnost uspostavljanja operativnog i institucionalnog okvira za pokretanje inovativnih lanaca vrijednosti, poticanja poslovne inovacije i podizanja svijesti građana.
Grad je dao četiri ključna prijedloga vezana za upravljanje u cilju poticanja cirkularnosti u građevinskom sektoru:
- Izraditi priručnik o kružnoj javnoj nabavi.
- Podržati nacionalno (i međunarodno) zakonodavstvo kako bi se omogućilo i potaknulo korištenje sekundarnih materijala.
- Razviti infrastrukturu ne samo za grad (kao što su npr. centri za urbane resurse) nego i za cijelu regiju.
Podizati svijest građana putem projekata urbane obnove, u smislu projekata i radionica urbane obnove, gdje stanovnici zajednički dizajniraju, sukreiraju svoja susjedstva, primjenjujući načela kružnog gospodarstva.
Centri za urbane resurse: Mechelen
Od 2020. godine belgijski grad Mechelen ima čvrsti cilj smanjiti svoj materijalni otisak za 30% do 2030. godine kako bi postigao svoje klimatske ciljeve i u cijeloj regiji poticao konkurentno zeleno gospodarstvo u kojem rast nije povezan s korištenjem resursa. U uskoj suradnji s lokalnim akterima i analizom kružnog i društvenog potencijala specifičnih urbanih lanaca vrijednosti za razvoj gospodarstva u regiji Mechelen se odlučio usredotočiti na četiri centra za urbane resurse u kratkom i srednjem roku (rok 2030.):
- Centar za hranu gdje se neiskorištena hrana prikuplja i redistribuira ugroženim obiteljima ili transformira
- Banka materijala ili nekoliko centara za ponovnu upotrebu građevinskog materijala
- Centar za tekstil gdje se odjeća i tkanine (uglavnom korištene) skupljaju te redistribuiraju za ponovnu upotrebu, prerađuju ili pak recikliraju
- Društveni centar koji okuplja sve različite aktere i nudi inspiraciju te prostor za eksperimentiranje
Uloga lokalnih vlasti u potpori malim i srednjim poduzećima na putu prema kružnoj tranziciji: Ciudad Real
Vrlo prirodna uloga lokalnih vlasti u kružnom gospodarstvu jest umrežavanje, spajanje ili okupljanje različitih strana radi suradnje. Lokalne vlasti trebaju usko surađivati s industrijskim akterima kako bi ih osvijestile o promjenama u okruženju i potaknule mala i srednja poduzeća, koja će zauzvrat pomoći u jačanju potražnje za proizvodima kružne proizvodnje.
Španjolski grad Ciudad Real, partner u mreži Resourceful Cities, identificirao je potrebu za podrškom poslovnom sektoru, koji se uglavnom sastoji od malih i srednjih poduzeća, u razumijevanju kružnog gospodarstva i mogućnosti koje ono donosi. Primjeri provedenih aktivnosti:
- Lokalna nagrada za najcirkularniji subjekt u cilju promicanja usvajanja kružnog gospodarstva među gospodarstvenicima
- Obuka o kružnom gospodarstvu za poduzetnike kako bi se doprinijelo stvaranju novih tvrtki s elementima cirkularnosti od najranijih faza (obuka je provedena zahvaljujući edukaciji i svijesti poduzetnika iz Ciudad Reala)
- Organizacija hackathona za poduzetnike iz Ciudad Reala u cilju generiranja novih poslovnih ideja usmjerenih na rješavanje stvarnih izazova povezanih s kružnim gospodarstvom
Uloga industrijskih partnera: Nigrad d.d.o, Maribor
U sklopu takozvane “akcije malog razmjera” u mreži URGE, mariborsko komunalno poduzeće Nigrad d.d.o. proizvelo je mikro-gradsku opremu od recikliranih agregata koja se može koristiti kao klupa sa stalkom za bicikle.
Klupe u kombinaciji s nosačima za bicikle lijepo su dizajnirano i praktično rješenje za uređenje gradskog parka, centra grada ili prostora oko škola ili vrtića. Stare se klupe dekonstruiraju, a taj se beton pretvara u 'zeleni' beton koji se koristi u novim klupama. Također se testira reciklaža drvenih dijelova i metalnog otpada.
URBACT gradovi i zajednice već vide pozitivne učinke svojih aktivnosti u sklopu kružnog gospodarstva: Opole i Kavala
Poljski grad Opole, partner u mreži Resourceful Cities, otvorio je svoj centar za urbane resurse u praznoj zgradi s trgovinama u središtu grada. Glavni cilj njihovog centra bio je osigurati centralni fizički prostor za promicanje smanjenja potrošnje resursa, njihove ponovne upotrebe te popravka, ali i za podizanje razine svijesti te jačanje participacije stanovnika u kružnom gospodarstvu. U jednom mjesecu u centar je bilo dopremljeno 7,1 tona resursa, a 6,4 tone resursa otpremljeno je za ponovnu upotrebu. Ukupno je centar imao 7.200 posjetitelja. Lokalna je vlast za svoju ReUse trgovinu također osvojila dvije nacionalne nagrade za inovacije u lokalnoj samoupravi. Sada pak žele proširiti svoje usluge na kafić za popravak elektroničke opreme te pronaći lokaciju za ponovnu upotrebu i popravak glomazne robe.
Općina Kavala u sjevernoj Grčkoj partner je u mreži URGE: Circular Building Cities. Nadovezujući se na iskustva stečena u URBACT mreži Making Spend Matter, Kavala je željela istražiti temu javne nabave u građevinskom sektoru kroz prizmu ekoloških i ekonomskih dimenzija održivosti i kružnog gospodarstva.
Odjeli lokalne samouprave participativno su i integrirano surađivali s ministarstvima, regionalnim vlastima, lokalnim tržišnim akterima, akademskom zajednicom te s Tehničkom komorom Grčke, koja ima važnu nacionalnu ulogu u predlaganju tehničkih specifikacija za ponovnu upotrebu građevinskih materijala, a također ima utjecaj pri izradi propisa. Na kraju su osmislili natječaj za obnovu pristupa mreži seoskih cesta uz korištenje sekundarnih materijala.
Kavala je sada spremna objaviti natječaj koji uključuje kriterije kružnog gospodarstva, što je veliki korak na nacionalnoj razini prema promjeni načina razmišljanja i razmatranju alternativa uobičajenoj, linearnoj praksi.
Gledajući unaprijed: URBACT-ovo trajno nasljeđe na lokalnoj razini
URBACT je omogućio pokretanje veza između 18 europskih gradova s iskustvom u pronalaženju rješenja za kružno gospodarstvo.
Mreže URGE i Resourceful Cities složile su se da će nastaviti surađivati i nakon njihovog službenog zatvaranja. Partneri obiju mreža nastavit će se sastajati digitalno i tražiti zajednička rješenja te implementirati svoje integrirane akcijske planove. Prikupljanje financijskih sredstava bit će jedno od najvažnijih pitanja za sve gradove. Stvorena je solidna baza za postizanje željenih rezultata, a što je najvažnije, partneri obiju mreža priznaju važnost rada na integriran, participativan način te istražuju mogućnosti za održavanje svojih URBACT lokalnih grupa aktivnima, ali i za nastavak širenja mreža. Postoji nekoliko ideja za to putem ugradnje URBACT lokalnih grupa u ekosustav lokalne uprave.
Obje mreže također nastoje ostvariti učinak i izvan granica svojih projekata.
Utrecht, vodeći partner mreže URGE, organizirao je politički događaj u srpnju 2022. na kojem su lokalni koordinatori URGE mreže odgovorni za razvoj integriranih akcijskih planova u svakom od devet gradova partnera pozvali političare da podrže cilj da se na kružno gospodarstvo prijeđe do 2050. ili još i prije. Koordinatori URBACT lokalne grupe prihvatili su popis preporuka URGE mreže te istaknuli potrebu da se one prezentiraju različitim razinama vlasti – lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i europskoj – te drugim relevantnim dionicima.
Isto tako, Haag, vodeći partner Resourceful Cities mreže, priprema okrugli stol koji će se poklopiti s Europskim tjednom regija i gradova, što će se povezati sa studijskom posjetom jednom od novih centara za urbane resurse - Impact Factory u Mechelenu.
Sudjelovanje u URBACT mrežama URGE: Circular Building Cities i Resourceful Cities bilo je za sve uključene jedno uistinu vrijedno i izazovno iskustvo. Razvili su se vrijedni odnosi i iako su mreže možda službeno završile, nastavit će se i njihov samostalan rad i suradnja s drugima u težnji ka inkluzivnijem, pravednijem i održivijem sustavu potrošnje i proizvodnje.
Autor teksta: E. Feleki, vodeća stručnjakinja URGE mreže
Prijevod teksta: I. Mandekić
