1. Grad Zadar ima bogato projektno iskustvo u različitim europskim programima, uključujući URBACT. Prethodno ste sudjelovali u URBACT mrežama Zero Carbon Cities i CityMobilNet, a trenutno ste partneri u mrežama Cities After Dark i Schoolhoods. Što je tema mreže Schoolhoods i kako ste se odlučili baš za tu temu?
Tema projekta Schoolhoods je zdravlje i sigurnost djece pri odabiru načina dolaska u školu, s naglaskom na poticanje održive mobilnosti. Upravo je to razlog zašto se Grad Zadar uključio u ovaj projekt. Naime, održiva mobilnost te sigurnost djece u prometu teme su od izuzetne važnosti za Grad Zadar i teme kojima se bavimo već dugi niz godina na strateškoj razini, s ciljem kontinuiranog unaprjeđivanja kroz različite projekte, aktivnosti i inicijative.
Fokus projekta Schoolhoods je na radu s učenicima, roditeljima i učiteljima te ostalim relevantnim dionicima na zajedničkom stvaranju rješenja koja će učenicima omogućiti da samostalno, aktivno i sigurno putuju u školu. Kroz projekt se učenicima, ali i roditeljima i ostalim sudionicima u prometu, nastoji poboljšati siguran pristup školi.
2. Posebnost URBACT-a je što omogućuje suradnju i učenje i na lokalnoj i na međunarodnoj razini. Mreža Schoolhoods okuplja partnere iz osam država. Jeste li kroz suradnju s njima identificirali neke posebno zanimljive prakse ili politike koje imaju drugi gradovi iz mreže?
Projekti iz URBACT mreže predstavljaju za nas sjajnu priliku za sudjelovanje u razmjeni znanja i iskustava s drugim projektnim partnerima i gradovima, kao osnovu za primjenu dobrih rješenja i praksi u vlastitom okruženju. Tako je bilo i sa Schoolhoods projektom, koji je okupio zaista sjajan projektni tim stručnjaka koji su tijekom projekta prezentirali iskustva, znanja i prakse iz svojih gradova, a koja se odnose na poboljšanje održive mobilnosti i sigurnosti djece u prometu oko škola. Za nas je bilo vrlo korisno iskustvo vidjeti kako se pojedini gradovi nose sa svojim problemima na tu temu i kako se pokušavaju uhvatiti u koštac s tim problemima te stvoriti sigurnije okruženje za djecu u prometu oko škola. Tijekom provedbe projektnih aktivnosti, projektnih sastanaka, posjeta drugim gradovima te općenite komunikacije i koordinacije s partnerima susreli smo se s nizom konkretnih, metodoloških i često inovativnih i učinkovitih rješenja te mjera koje su drugi gradovi implementirali, ovisno o kontekstu pojedinog specifičnog okruženja. Iskustva drugih gradova pomogla su nam u definiranju vlastitih mjera i aktivnosti prilagođenih našem lokalnom kontekstu i lokalnoj zajednici.
3. Kako ste osigurali uključenost lokalne zajednice u provedbu projekta?
Tijekom provedbe projekta Schoolhoods nastojali smo maksimalno uključiti lokalnu zajednicu u projekt, prvenstveno kroz sastanke lokalne grupe (ULG – URBACT Local Group) organizirane tijekom provedbe projekta, a koji su, između ostalog, uključivali predstavnike lokalne samouprave, lokalnog javnog prijevoznika, prometne policije, osnovnih škola, učitelje u osnovnim školama te roditelje.
Svrha ULG grupe bila je upoznavanje s metodologijom prikupljanja podataka za projekt i planiranu izradu Integriranog akcijskog plana, definiranje uloga dionika u procesu prikupljanja podataka, rasprava o glavnim lokalnim izazovima vezanim uz putovanja učenika osnovnih škola do škole te rasprava o preporukama za infrastrukturna i organizacijska poboljšanja kao podloga za daljnju analizu i mjere.
Uz suradnju i podršku dionika URBACT lokalne grupe, Grad je proveo proces prikupljanja podataka koji je uključivao internetsku anketu za predstavnike škola, roditelje i učenike u devet osnovnih škola čiji je osnivač Grad Zadar, WebGIS alat za mapiranje putnih ruta učenika i prostornu identifikaciju izazova te internetsku anketu za ostale dionike (predstavnike Policijske uprave zadarske, javnog prijevoznika, itd.)
Na ovaj način nastojali smo maksimalno uključiti lokalnu zajednicu u proces prikupljanja podataka i odlučivanja, kako bismo mogli donijeti što kvalitetnije mjere za održivu mobilnost i sigurnost djece u prometu oko škola.
4. URBACT gradovima omogućava da eksperimentiraju i testiraju potencijalna rješenja provođenjem tzv. testnih ili pilot-akcija. Možete li opisati vaše testne akcije i njihove rezultate u sklopu mreže Schoolhoods?
Na temelju rezultata prethodno provedenih anketa i istraživanja u suradnji s lokalnom zajednicom, utvrđeno je da velike brzine prometa u okolici škola predstavljaju jedan od ključnih izazova za unapređenje školske sigurnosti i održive mobilnosti u gradu Zadru, ali i jedan od glavnih razloga zbog kojih se roditelji osjećaju nesigurno za svoju djecu na putu do škole.
Na temelju tih rezultata, kao i povratnih informacija ULG-a, proveli smo pilot-aktivnosti terenskog istraživanja koje je uključivalo mjerenje brzina vozila u definiranim zonama osnovnih škola. Postavili smo, isključivo u istraživačke svrhe, radarske uređaje za mjerenje brzine i brojače prometa na ukupno šest lokacija unutar zona pet osnovnih škola u gradu Zadru.
Istraživanje je uključivalo tri različite vrste mjerenja brzine vozila:
- mjerenje brzine tijekom razdoblja bez znanja vozača o postavljenoj opremi za mjerenje brzine,
- mjerenje brzine tijekom razdoblja uz postavljen znak „mjerenje brzine“, s ciljem procjene utjecaja prisutnosti znaka na brzinu vožnje i usporedbe sa situacijom u kojoj znak nije prisutan,
- mjerenje brzine tijekom prisutnosti osoba koje su nosile reflektirajuće prsluke na odabranim lokacijama u određenim vremenskim intervalima, s ciljem procjene utjecaja prisutnosti osoblja na brzinu vožnje i usporedbe s prethodne dvije navedene situacije.
U svih pet školskih zona u kojima su provedena mjerenja brzine i brojanje prometa (pet lokacija sa signalizacijom zone 30 km/h i jedna lokacija sa signalizacijom zone 20 km/h) zabilježen je visok udio vozača koji voze iznad dopuštenih brzina, pri čemu su na pojedinim lokacijama zabilježene maksimalne brzine veće od 90 km/h (npr. u zoni 20 km/h).
Kao zaključak ove pilot-aktivnosti utvrđeno je da je potrebno strože praćenje i regulacija brzine prometa u zonama osnovnih škola kako bi se vozače potaknulo na poštivanje ograničenja brzine te na veću pažnju i oprez, s ciljem povećanja sigurnosti školskih putovanja, prvenstveno za učenike osnovnih škola, ali i za njihove roditelje i zaposlenike škola.
Kratkoročne mjere trebale bi uključivati postavljanje fiksnih i mobilnih radarskih uređaja za mjerenje brzine na određenim lokacijama, strože kazne za kršenje prometnih propisa, ugradnju kvalitetne, antivandalske i „pametne“ infrastrukture za smirivanje prometa, bolju pješačku i biciklističku signalizaciju, dok bi dugoročno trebalo uspostaviti integrirani sustav upravljanja brzinom i smirivanja prometa u zonama osnovnih škola.
Nadalje, kao dio pilot-aktivnosti planirano je postavljanje 90 novih stalaka za bicikle na utvrđene lokacije u gradu Zadru. Novi stalci u skladu su s Pravilnikom o biciklističkoj infrastrukturi te omogućuju vezivanje za okvir bicikla. Navedena intervencija doprinijeti će poticanju korištenja bicikla kao jednog od najvažnijih oblika održive mobilnosti, posebice oko škola.
5. Jedan od glavnih rezultata rada URBACT mreža za planiranje je izrada lokalnog Integriranog akcijskog plana (IAP). Koji su glavni ciljevi vašeg IAP-a?
Tijekom rada na izradi našeg IAP-a, analiza postojećeg stanja, rezultati anketa i komunikacija s članovima ULG-a pokazali su da i mi kao Grad i uključeni dionici imamo isti cilj – razviti i unaprijediti školsku mobilnost temeljenu na primjeni načela sigurnosti, održivosti, inovativnosti i atraktivnosti. Zaključak je da bi putovanja u školu trebala biti sigurnija i privlačnija za pješake, bicikliste i korisnike javnog prijevoza u Zadru. Na osnovi toga definirali smo i viziju našeg IAP-a – Školska mobilnost u Zadru je sigurna, održiva, uključiva, izravna, potaknuta inovacijama i atraktivna za sve učenike.
S tim u vidu definirani su i specifični ciljevi u IAP-u:
- povećati udio učenika osnovnih škola koji koriste aktivne i održive oblike prijevoza,
- unaprijediti uvjete prometne sigurnosti i kvalitetu urbanog oblikovanja u okolici škola,
- povećati svijest o važnosti samostalne i aktivne mobilnosti,
- ojačati institucionalne kapacitete za planiranje i praćenje školske mobilnosti temeljene na podacima.
Specifični strateški ciljevi i mjere grupirani su u četiri glavne tematske cjeline: dostupnost škola, sigurna mobilnost, zdravlje i aktivno kretanje te inovativna rješenja mobilnosti, koje predstavljaju područja intervencije potrebna za najučinkovitije ostvarenje vizije sigurne, održive, atraktivne i izravne školske mobilnosti.
Budući da postoji potreba za kontinuiranim prikupljanjem podataka o školskoj mobilnosti, bitno je također uspostaviti inovativne načine za učinkovito rješavanje i praćenje poboljšanja u ostalim područjima intervencije – sigurnoj mobilnosti, dostupnosti škola te zdravom i aktivnom kretanju.
6. Kako se navedeni ciljevi uklapaju u ostale strateške i planske dokumente Grada Zadra te kako planirate ostvariti zacrtane ciljeve? Koji su bili najveći izazovi u planiranju lokalnih aktivnosti koje će povećati sigurnost i zdravlje djece na putu do škole? Kako planirate tome doskočiti u provedbi IAP-a?
Naš IAP usklađen je s ključnim strateškim i planskim dokumentima Grada Zadra (kao što su, primjerice, Plan održive urbane mobilnosti (SUMP) Grada Zadra, Prometni masterplan funkcionalne regije Sjeverna Dalmacija, Plan razvoja Grada Zadra itd.), s obzirom na to da doprinose ciljevima održive urbane mobilnosti, povećanju prometne sigurnosti, zaštiti zdravlja djece te unaprjeđenju kvalitete javnog prostora.
IAP nadopunjuje postojeće sektorske strategije (promet, obrazovanje, zdravlje, okoliš) i operativno ih povezuje kroz konkretne mjere usmjerene na škole, čime jača provedbu gradskih razvojnih ciljeva na lokalnoj razini.
Najveći izazovi u planiranju lokalnih aktivnosti koje će povećati sigurnost i zdravlje djece na putu do škole odnose se, između ostalog, na:
- nedostatak sustavnog prikupljanja podataka o školskoj mobilnosti,
- preopterećenost osnovnih škola brojem učenika, koje posljedično rade u dvije ili čak tri smjene, što uzrokuje prometne gužve i sigurnosne izazove za bicikliste i pješake,
- nedostatnu infrastrukturu javnog prijevoza oko škola,
- nedostatak ili neadekvatnost sigurnosne infrastrukture u okolici škola,
- nepropisno parkiranje koje uzrokuje sigurnosne probleme i smanjuje atraktivnost pješačenja do škole,
- prostorna ograničenja u okolici pojedinih škola koja uzrokuju sigurnosne probleme i izazove,
- nedostatak prometne kulture (prebrza vožnja, nepropisno parkiranje i sl.).
Kako bi se ostvarili ciljevi i ispunila vizija održive i sigurne školske mobilnosti temeljene na podacima, Grad je predložio skup prethodno definiranih mjera. Mjere se uglavnom temelje na potrebama građana identificiranim kroz analizu postojećeg stanja (online ankete među učenicima osnovnih škola, roditeljima, predstavnicima škola i ostalim članovima ULG-a), kao i tijekom sastanaka, terenskih obilazaka te rasprava s članovima ULG-a na radionicama.
Utvrđene mjere IAP-a za osiguravanje sigurnog, održivog i djeci prilagođenog pristupa osnovnim školama Grada Zadra odnose se na:
- kratkoročne mjere – sigurnosne intervencije: uređenje pješačkih nogostupa i prijelaza, uklanjanje i kažnjavanje nepropisnog parkiranja, poboljšanje javne rasvjete, postavljanje stalaka za bicikle, uvođenje zona smirenog prometa, pojačana prisutnost policije, prilagodba voznih redova javnog prijevoza potrebama učenika,
- dugoročne mjere – razvoj infrastrukture: uspostava cjelovitih biciklističkih ruta, mjere smirivanja prometa, integrirano prostorno i prometno planiranje, primjenu tehnoloških rješenja za nadzor i provedbu prometnih pravila.
7. Grad Zadar, pa i Vi osobno, imate već dosta iskustva s provedbom URBACT mreža. Što URBACT izdvaja od drugih programa, što donosi Gradu, a što gradskim službenicima uključenima u provedbu?
Osobno moram priznati da su mi projekti iz URBACT mreže neki od najdražih provedenih projekata, uključujući i posljednji – Schoolhoods. Grad Zadar je u okviru i ovog URBACT projekta dodatno unaprijedio vlastita znanja o održivom planiranju i participativnim metodologijama za prometno planiranje i prometne politike za područja oko škola.
Ono što izdvaja URBACT od drugih programa jest mogućnost razmjene znanja i iskustava s drugim gradovima. Također, mogućnost primjene primjera dobre prakse drugih gradova, prilagođenih vlastitom okruženju i lokalnim uvjetima, jedan je od najvećih benefita sudjelovanja u URBACT projektu. Gradski službenici uključeni u URBACT mreže posebno imaju mogućnost razvoja i dodatnog unaprjeđenja stručnih i upravljačkih kapaciteta, kao i učenja te korištenja novih metodologija i alata koji se mogu primijeniti i izvan pojedinog projekta. Svi dosadašnji URBACT projekti u kojima smo sudjelovali bili su izuzetno dobro vođeni i koordinirani te su okupljali kvalitetne partnere i stručnjake s kojima smo razvili sjajnu suradnju te, u konačnici, i prijateljstvo.
