Zamislite neki europski grad od 80.000 stanovnika: zapošljavanje je stabilno, centar grada izgleda dobro iz daljine, nema razloga zbog kojeg bi gradonačelnik trebao sazvati hitan sastanak. No pogledate li pažljivije, primijetit ćete pukotine: prosječna dob stanovnika u posljednjem je desetljeću porasla za tri godine; tri od pet diplomanata napuštaju grad u godini dana od završetka fakulteta; broj trgovina smanjio se za četvrtinu, a zamijenile su ih trgovine elektroničkih cigareta i prazni poslovni prostori. Sve veći udio u lokalnoj tehnološkoj radnoj snazi čine muškarci stariji od 40 godina koje se ne zamjenjuje mlađom radnom snagom, a nakon deset sati navečer centar grada se prazni jer nitko nije o životu grada noću razmišljao kao o političkom pitanju.
Ništa od ovoga ne dospijeva na naslovnice novina niti pali alarme u gradskim vijećnicama, a upravo je to problem. Ovakve se promjene odvijaju tako postupno da se do trenutka kada se pojave u službenim izvješćima i zapisima prostor za strateški odgovor već znatno suzio.
U razdoblju od 2023. do 2025. godine šest URBACT mreža za akcijsko planiranje, u kojima je sudjelovalo više od 50 europskih gradova, pristupilo je lokalnom razvoju iz različitih perspektiva.
U nastavku teksta pročitajte više o mrežama C4TALENT, Cities@Heart, Cities After Dark, Residents of the Future, Remote-IT i TechDiversity te o tome kako su iskoristile URBACT metodu za planiranje ranih, promišljenih i ponekad naizgled nelogičnih akcija.
Jedan strukturni izazov, šest pristupa
Na početku ciklusa Mreže za akcijsko planiranje 2023. – 2025. gradovi partneri složili su se oko svog primarnog izazova: kako problem prepoznati dovoljno rano bez da se nužno ima pravo rješenje.
Neke od ovih mreža bavile su se odljevom mozgova i time kako iseljavanje i demografski pad mogu preoblikovati grad. Mreže C4TALENT, koju je s 10 partnerskih gradova vodio Nyíregyházom (Mađarska), i Residents of the Future, koju je s osam partnera vodio Šibenik (Hrvatska), analizirale su izazove povezane sa starenjem stanovništva i odlaskom mlađih stanovnika.
Mreže Cities@Heart i Cities After Dark fokusirale su se na mjesta koja su izgubila svoju svakodnevnu svrhu. Prva od ovih mreža, koju je vodila Pariška metropolitanska regija (Francuska) s 10 partnera, bavila se gradskim središtima ispražnjenim zbog online trgovine, suburbanizacije, pritiska turizma i fragmentiranog upravljanja. U drugoj su mreži Braga (Portugal) i njezinih devet partnera svoj fokus proširili i na noćne sate, propitujući pretpostavku da je noć prvenstveno problem s kojim se jednostavno treba nositi.
Remote-IT, mreža predvođena Dubrovnikom (Hrvatska) sa sedam partnera, i mreža TechDiversity, predvođena Trikalom (Grčka) s osam partnera, odlučile su inkluziju i adaptaciju tretirati kao nešto više od samo dodatnih socijalnih aktivnosti te su se prema njima postavile kao prema ekonomskom imperativu. To je podrazumijevalo istraživanje strukturnih pomaka prema radu na daljinu i hibridnom radu, kako unutar gradske uprave tako i izvan nje, te analizu isključenosti žena, migranata, osoba s invaliditetom i drugih nedovoljno zastupljenih skupina iz lokalnih tehnoloških i digitalnih gospodarstava.
Što povezuje odljev mozgova, prazne izloge trgovina, gradska središta koja opuste noću, demografski pad, porast rada na daljinu i isključenost žena iz tehnološkog sektora? Sve su to simptomi lokalnih gospodarstava napravljenih za svijet koji više ne postoji, a čije lokalne strukture upravljanja nisu u koraku s vremenom.
Gradovi partneri u svakoj od ovih mreža razvili su Integrirane akcijske planove kako bi prevladali strukturne izazove i iskoristili iskustvo raznih drugih gradova partnera. U nastavku donosimo neke lokalne akcije te njihove rezultate i pouke.
Od znakova upozorenja do konkretnih djela
U Fleurusu, malom belgijskom gradu uključenom u mrežu Cities@Heart, broj praznih poslovnih prostora u centru grada godinama je rastao. Umjesto da to prihvati kao neizbježan simptom propadanja, grad je odlučio aktivno intervenirati programom koji vlasnicima trgovina nudi podršku, mentorski program i 3.000 EUR bespovratnih sredstava za nova poduzeća. Broj korisnika je skočio s 10 trgovina u 2024. na 45 do kraja 2025. Program je grad od pasivnog promatrača pretvorio u aktivnog čimbenika koji omogućuje da tržište profunkcionira prije nego što gradski centar dosegne točku bez povratka.
U Bragi (Portugal), vodećem partneru projekta Cities After Dark, noćni problemi tradicionalno su se tretirali kao problemi provedbe propisa koji reguliraju buku uz ograničeno uključivanje dionika i bez zajedničke vizije o tome kako bi noć u Bragi mogla izgledati. Sudjelovanjem u ovoj mreži za planiranje grad je s lokalnim dionicima zajednički donio dugoročnu strategiju za noćne aktivnosti, prelazeći s reaktivnog upravljanja na integrirani pristup. Ta je promjena dala rezultate koje nitko nije očekivao. Grad je pokrenuo festival koji predstavlja svoju noćnu kulturnu scenu, a to je također dovelo do potpuno novih usluga, kao što je noćni vrtić u blizini lokalne bolnice i sveučilišta za obitelji u kojima oba roditelja rade noćne smjene.
U projektu C4TALENT, dva grada došla su do sličnih zaključaka vrlo različitim putem. U Alytusu (Litva), odgovor na odljev mozgova nije bio promotivna kampanja, nego izgradnja poduzetničkog ekosustava koji bi mladim ljudima dao razlog za ostanak ili povratak, počevši s regionalnim inovacijskim centrom (Alytus Hub) kao konkretnom bazom za razvoj startupa i rad na daljinu. U Varbergu (Švedska) pristup je bio drugačiji, ali logika ista. Umjesto apstraktnih obećanja o inovacijskoj četvrti grad je organizirao trodnevni hackathon u kojem su tehnološki stručnjaci i sveučilišni studenti rješavali stvarni problem jedne lokalne tvrtke, što je dalo praktične ideje za nove digitalne usluge, a istovremeno je potaklo povezivanje studenata, poslodavaca i inovacijskog ekosustava grada koji se počeo razvijati.
Promjena u upravljanju koju nitko ne stavlja u proračun
U svakoj od spomenutih mreža ponavljao se stalno isti obrazac: najtrajnije rezultate nisu dali pojedinačni projekti, već promjene u načinu na koji se gradovi organiziraju. Mreža Cities@Heart uvidjela je da gradski centri propadaju dijelom zato što nijedan odjel nije bio direktno odgovoran za taj problem. Mobilnošću, trgovinom, stanovanjem, kulturom i baštinom upravljalo se odvojeno, bez zajedničkog okvira za gradski centar u cjelini. U Ceseni (Italija) odgovor je bio kreiranje „Tablica za zajedničko planiranje“ – unutarnjih koordinacijskih struktura koje su odjele prisilile da po prvi put rade na temelju zajedničkih podataka. U Portugalu je pet općina okupljenih u udruženju Pentágono Urbano otišlo još i dalje uspostavivši stalni zajednički Centar za kompetencije za urbane inovacije, čime se zamijenilo fragmentirano donošenje odluka modelom kolektivnog upravljanja.
Tartu (Estonija), partner u mreži Remote-IT, fokusirao se na organizacijske promjene za hibridni rad u gradskoj upravi. Gradski Akcijski plan za hibridni rad rješava to kroz 11 integriranih akcija - od smjernica za cijelu organizaciju i platforme za obuku do programa “Ambasadori rada na daljinu”, koji je nakon testiranja otkrio da, čak i kada su zaposlenici bili spremni sudjelovati, još nije bilo institucionalnog okvira za zaštitu podataka, za dobivanje povratnih informacija i kibernetičku sigurnost. U Murciji (Španjolska) prekretnica je došla kada je grad prestao tretirati svoj Audiovizualni centar od 8 milijuna eura kao skupi visokotehnološki objekt i počeo na njega gledati kao na infrastrukturu za rad na daljinu, prvi put tako povezujući politiku hibridnog rada, privlačenje radnika i urbanu regeneraciju u jedinstvenu međuresornu strategiju.
Mreža TechDiversity uočila je isti problem u upravljanju. Arezzo (Italija) je razvio okvir upravljanja na razini cijelog grada, uspostavio upravljački odbor, radne skupine i strukturu praćenja kako bi koordinirao pristup karijerama u području tehnologije ranjivim skupinama studenata, nezaposlenim osobama te onima koji nisu uključeni u obrazovanje ili osposobljavanje. U Bukureštu (Rumunjska) novo Vijeće gradskih četvrti za razvoj vještina po prvi je put okupilo škole, sveučilišta, poslodavce i lokalnu upravu oko zajedničkog programa za razvoj vještina.
Kada testiranje promijeni planove
Nije svaki grad pronašao pravi odgovor iz prvog pokušaja ili prema zacrtanom planu, pa je bio potreban doprinos lokalne zajednice i fleksibilnost. U proljeće 2025. Brindisi (Italija) je za digitalne nomade osmislio i promovirao paket jednomjesečnog boravka u gradu. Interes na internetu bio je velik. Broj potvrđenih dolazaka bio je nula. Umjesto da zaboravi na ovu akciju i njen rezultat, Brindisi ga je pretvorio u temelj za iskreniji strateški razgovor. Grad je svoj pristup potpuno preusmjerio od prikazivanja atraktivnosti grada putem marketinških kampanja prema pripremi ekosustava i kreiranju stvarne vrijednosti.
U mreži TechDiversity, Bielsko-Biała (Poljska) osmislila je novi samostalni program za rješavanje problema nedovoljne zastupljenosti žena u lokalnoj tehnološkoj industriji. Točnije, grad je ugradio pilot projekt, Her Story in Tech, izravno u festival BBDays4.IT – događaj koji je već od prije postojao i imao svoju publiku. Dokaz koncepta otvorio je vrata nečemu širem: okviru za praćenje raznolikosti i inkluzije, inkluzivnom co-working prostoru, mikrofondu za rano financiranje start-upova i mentorskim programima. Pouka: treba raditi s onim što već postoji, a ne se upuštati u bitke s institucionalnom inercijom koje neće dati brze, opipljive rezultate.
U Saint-Quentinu (Francuska) u sklopu mreže Residents of the Future najučinkovitija metoda za razumijevanje što je novim stanovnicima grada zapravo potrebno nije bila formalna konzultacija. Neformalno okupljanje koje su organizirali sami stanovnici bilo je dovoljno za poticanje povjerenja među ljudima. Ta su saznanja izravno oblikovala program dobrodošlice grada.
Lekcije koje su primjenjive izvan ovih mreža
Šest mreža i dvije godine strukturiranog uzajamnog učenja u više od 50 gradova: koje se pouke mogu izvući iz iskustava gradova koji su sudjelovali?
1. Rani znakovi upozorenja zahtijevaju promišljenu pažnju.
Demografske promjene, trend praznih poslovnih prostora, obrasci po kojima se jedan segment društva isključuje, dinamika života grada noću: sve je to vidljivo mnogo prije nego što se pretvori u strukturnu krizu. Najučinkovitije akcije takve rane signale tretiraju kao relevantne za politiku, umjesto da čekaju pokazatelje koji će potvrditi ono što stanovnici već osjećaju. Pitanje je može li lokalna uprava pravodobno uočiti te signale i odgovoriti na njih.
2. Usmjerenost na ljude i njihove potrebe utječe na to kako se oblikuju rješenja.
Svaka je mreža otkrila da redefiniranje lokalnog gospodarskog razvoja na temelju svakodnevnog života stanovnika umjesto na metrici rasta ili promotivnim kampanjama omogućuje drugačija rješenja.
3. Testiranje prije skaliranja je upravljanje rizikom, a ne metodologija.
URBACT metoda traži od gradova da ideje testiraju u malom opsegu prije nego što se obvežu na njihovu potpunu provedbu. Gradovi koji su u proces ugradili fazu eksperimentiranja došli su do faze provedbe s boljim dokazima, jačom podrškom dionika i realističnijim planovima - čak i kada su ti eksperimenti propali.
4. Transformacija upravljanja intervencija je koju većina gradova podcjenjuje, a najviše treba.
Integrirani akcijski planovi zahtijevaju integrirano upravljanje. To je teže, sporije i manje vidljivo od nekog novog programa ili nove zgrade, ali to je također ono što određuje hoće li projekt biti jednokratna intervencija ili trajna promjena politike.
Saznajte više o lokalnim akcijama iz URBACT gradova
Izazovi opisani u ovom članku nisu jedinstveni za 53 grada uključena u spomenute URBACT mreže za akcijsko planiranje. Sposobni ljudi bježe iz malih i srednjih gradova svuda u Europi. Gradski centri gube svoju svakodnevnu funkciju. Gospodarskom aktivnošću vezanom za život noću upravlja se regulativom, a ne strategijom. Lokalni tehnološki sektor isključuje ljude koji su mu najpotrebniji. Rad na daljinu mijenja gdje i kako ljudi žive, a većina gradova još uvijek sve to samo pasivno promatra.
Razlika između grada koji reagira na vrijeme i onog koji to ne učini rijetko ima veze s resursima ili veličinom. Radi se o tome je li grad spreman uzeti za ozbiljno ono što već može osjetiti, čak i prije nego što konkretni podaci potvrde takvu stvarnost. Svaki mjesec neaktivnosti sužava raspon mogućih odgovora na ove izazove.
Alati, metode i lekcije iz ovih šest URBACT mreža dostupni su svima upravo zato što imamo iste izazove pred nama. Oni sami po sebi neće riješiti probleme nijednog grada, ali mogu pomoći da grad ranije počne postavljati prava pitanja, a kao što je ovih šezdesetak gradova naučilo, to je mjesto na kojem sve počinje.
Više o rezultatima Mreža za akcijsko planiranje predstavljenih u ovom članku možete pronaći ovdje:
C4TALENT - Temeljna publikacija mreže - vaša početna točka za snalaženje u edukativnoj ponudi ove mreže; uključuje praktične vodiče i video lekcije o poduzetničkim ekosustavima, privlačenju talenata i brendiranju mjesta.
Cities@Heart - Cities@Heart Playbook i Cities@Heart Toolkit: 10 testiranih alata za revitalizaciju centra grada
Cities After Dark - Priručnik: Cities After Dark in 10 steps
Residents of the Future - paket integriranih akcijskih planova i podcast o demografskim promjenama i otpornosti stanovništva
Remote-IT - Digitalni priručnik - Rad na daljinu i hibridni rad za napredne gradove
TechDiversity - E-knjižica i zbirka studija slučaja vezana za uključivu tehnologiju i digitalne ekosustave
Prijevod: I. Mandekić
Originalni članak: https://urbact.eu/whats-new/articles/uncovering-local-economic-changes-cities
