Kako lokalne gradske vlasti mogu odgovoriti na to? Za inspiraciju predstavljamo šest praktičnih rješenja koja koriste mali i veliki europski gradovi kako bi poboljšali pristup sigurnom i primjerenom stanovanju u svojim zajednicama. Sva su među najnovijim rješenjima održivog urbanog razvoja službeno odabrana kao URBACT dobre prakse – ne samo zbog svojih lokalnih učinaka, participativnog i integriranog pristupa, već i njihove prenosivosti u druge gradove.
Čitajte dalje o detaljima svake prakse, uz neke zaključke o poboljšanju stanovanja u vašem gradu, bez obzira na njegovu veličinu.
Okupljanje dionika u rješavanju problema stanovanja ispod standarda
Proaktivan pristup s više dionika ključan je za poboljšanje životnih uvjeta tamo gdje je stanovanje degradirano, nezdravo ili nesigurno. Sljedeća tri rješenja okupljaju različite aktere – od privatnih vlasnika do javnih tužitelja – kako bi se uhvatili u koštac sa substandardnim stanovanjem uz promicanje socijalne uključenosti i održivosti okoliša.
#1 – Clichy sous Bois, Grigny, Mantes la Jolie i Villepinte (Francuska)
Okvir za poboljšanje privatnog stanovanja fokusiran je na privatne stanove u četiri pariška predgrađa koji pate od financijskih i tehničkih poteškoća, stanovanja ispod standarda i degradiranih javnih prostora.
Inicijativa, koju provodi Etablissement public foncier d’Île-de-France (EPFIF), podrazumijeva kratkoročne intervencije za poboljšanje životnih uvjeta, ali i dugoročniju transformaciju; na primjer:
- rušenje najviše propalih stambenih zgrada ili njihovo pretvaranje u socijalne stanove, uređenje javnih objekata i ozelenjivanje javnih površina;
- poboljšanje i diverzifikacija gospodarskog i komercijalnog tkiva;
- potpora zgradama za saniranje financijskih poteškoća i poboljšanje energetske učinkovitosti;
- socijalna potpora vlasnicima kako bi im se pomoglo nositi se s dugovima i administrativnim problemima, premještaj u socijalne stanove ako je potrebno.
Upravljanje utemeljeno na partnerstvu organizirano je oko tehničkih i upravnih odbora koji uključuju mnoge dionike: od privatnih vlasnika, upravitelja zgrada, predstavnika stanara i vlasnika trgovina do državnih agencija, organizacija za socijalno stanovanje, suda i policije, gradskih vijeća, aglomeracija, departmana i regije.
#2 – Schaerbeek (Belgija)
Schaerbeekov sustav za istraživanje stambenih pitanja (ILHO) uključuje različite partnere koji se bore protiv nesigurnih životnih uvjeta i izrabljivanja stanodavca, poboljšavajući tako kvalitetu života stanara. U devet godina taj je sustav iskoristilo 1000 kućanstava u 137 zgrada.
Gradski odjel za urbanističko planiranje i stanovništvo koordinira aktivnosti ILHO-a, prikuplja podatke iz različitih izvora uključujući policiju, gradske urede i porezne vlasti. U međusektorskom pristupu, policija obavještava odjel za urbanizam o broju stanara i statusu smještaja, dok odjel za stanovništvo dijeli pojedinosti o neovlaštenim uknjižbama stanova.
To omogućuje ILHO-u da identificira stambene prostore s neadekvatnom ventilacijom, visokom vlažnošću i drugim ozbiljnim zdravstvenim i sigurnosnim problemima. Policajci posjećuju prioritetne domove – s odjelom za urbanizam i drugim tijelima prema potrebi – omogućujući uredu javnog tužitelja da pokrene kaznene postupke protiv stanodavaca. ILHO također podržava stanodavce u obnovi neadekvatnih zgrada i pomaže stanarima sa socijalnim i pravnim potrebama.
Schaerbeek je do sada inspirirao druge četvrti u Bruxellesu da usvoje slične modele, uključujući Ixelles i Anderlecht, sa svojim novim "sustavom dostojanstva".
#3 – Garges-lès-Gonesse (Francuska)
Alat za praćenje stanovanja bavi se nestandardnim stambenim objektima. Nacionalna vlada ga preporučuje, ali ne zahtijeva, u svrhu praćenja negativnih kretanja u velikim stambenim kompleksima, identificiranja potrebne intervencije i pružanja prilagođenih rješenja za stambene zgrade u problemima.
Koristeći ovaj alat, Garges-lès-Gonesse proučio je 4.800 stambenih jedinica u 64 zgrade, od čega čak 41 s neplaćenim obvezama. Radnje su uključivale izradu zaštitnih planova, korištenje namjenskog operativnog programa i radove na toplinskoj obnovi – s prosječnom energetskom uštedom od 45%.
Vlasnici su uključeni u cijeli proces, zajedno s različitim dionicima, u strateškim partnerstvima koja mobiliziraju sredstva za obnovu i urbani razvoj. Grad i prefektura rade u partnerstvu, pri čemu regionalna razina izdaje rješenja za kršenja propisa o javnom zdravstvu kod slučajeva substandardnog stanovanja. Između 2021. i 2023. godine za takve su prekršaje izrečene novčane kazne u ukupnom iznosu od preko 100.000 eura.
Što je važno za vaš grad?
Svaka se praksa učinkovito bavila ekološkim, ekonomskim i društvenim izazovima povezanim sa stanovanjem (npr. substandardno stanovanje, prenapučenost, eksploatacija ranjivih stanovnika). Bilo da je u privatnom ili javnom vlasništvu, sustavan pristup s više dionika je ključan, zajedno s odgovarajućom regulativom, provedbom te financijskim i pravnim alatima.
To uključuje međusektorska partnerstva za prikupljanje i razmjenu podataka o specifičnim stambenim problemima te odgovarajući odgovor – kratkoročno i dugoročno.
U slučaju prakse #2, ILHO tim već dijeli svoj pristup s drugim gradovima, na primjer, putem udruženja lokalnih vlasti (Brulocalis).
Inovativni modeli koji osnažuju stanovnike i vlasnike
Gradovi mogu imati koristi od razmišljanja izvan okvira. Kroz inovativne, održive pristupe, gradovi poboljšavaju pristup pristupačnom stanovanju – dok također revitaliziraju javne prostore, smanjuju utjecaj na klimu i potiču razvoj zajednice, uključenost i raznolikost.
#4 – Trnava (Slovačka)
Projekt Public Space Revival revitalizirao je javni prostor u stambenom naselju putem otvorenog natječaja za dizajn i više krugova konzultacija u opsežnom participativnom procesu. Elementi uključuju novu zelenu i plavu infrastrukturu za povećanje ekološke stabilnosti i područja za inkluzivne aktivnosti kao što su društveni vrt, vježbalište i igrališta za sve dobne skupine te javno dostupno školsko dvorište. Poboljšanja sigurnosti uključuju novu javnu rasvjetu, pješačke staze i bolje mehanizme društvene kontrole. Posađeni su deseci stabala i uređene površine koje se ne moraju održavati, uključujući livade za oprašivače. Tu je i potok te bioaktivno jezerce.
Nekad običan otvoreni prostor s minimalnim sadržajima, zapuštenim stazama i nesigurnim urbanom opremom, područje je sada koje je biološki raznoliko, popularno mjesto za okupljanje na otvorenom i izvor dobrobiti za stanovnike.
Model je od tada pomogao revitalizirati urbana područja diljem Trnave, s tri ključna načela: otvoreno natjecanje u dizajnu, participativni proces i kompatibilnost sa svim glavnim programima EU-a.
#5 – Göteborg (Švedska)
Pametan dizajn za povećanu sigurnost i grad za sve, koristi suradnju temeljenu na mjestu za poboljšanje iskustava sigurnosti, omogućujući smještaj pojedinaca sa složenim uvjetima u uobičajenim stambenim područjima.
Praksa je razvijena kao odgovor na skupe, neodržive strategije koje guraju socijalno ranjive skupine prema periferiji gradova, kroz neprijateljsku arhitekturu, policiju i regulaciju. Posebno uključuje perspektive socijalno ugroženih osoba kada se bave pitanjima urbanog razvoja i sigurnosti.
Praksa se sastoji od tri ključna dijela:
- Model mjesne suradnje oko stanovanja uz podršku, tretirajući potrebe socijalno ugroženih osoba kao jednake potrebama šire javnosti;
- Funkcionalni program stanovanja uz podršku, koji će voditi grad u budućem stjecanju prostora za socijalno ugrožene stanovnike;
- Pregled procesa urbanog razvoja, pilotiranje poboljšanih praksi za uključivanje socijalno ranjivih skupina u urbani razvoj.
#6 – Beč (Austrija)
Natječaj za developere osigurava uvjete za izgradnju inovativnog, održivog, socijalno uključivog i pristupačnog stambenog prostora. Wohnfonds_wien (Fond za subvencionirano stanovanje i urbanu obnovu) poziva neprofitne i tržišne developere za podnošenje prijedloga, te koji formiraju projektni tim s arhitektom po vlastitom izboru. Pristigle zahtjeve za izgradnju novih socijalnih stanova ocjenjuje interdisciplinarni žiri stručnjaka koji odlučuju hoće li preporučiti financiranje ili ne, na temelju kriterija kvalitete u četiri ključne kategorije:
- Ekonomičnost: osnovni troškovi, ukupni troškovi izgradnje, korisnički troškovi i uvjeti ugovora;
- Društvena održivost: prikladnost za svakodnevni život, smanjenje troškova kroz planiranje, život u zajednici, stanovanje za promjenjive potrebe;
- Arhitektura: struktura i estetika zgrada i stanova;
- Ekologija: klimatski prihvatljiva gradnja koja štedi resurse, zdravo i ekološki osviješteno stanovanje i zeleni vanjski prostori.
Što je važno za vaš grad?
Svaka praksa u ovom odjeljku, iako različite po svojim aktivnostima, obimu i trajanju, pokazuje vrijednost inovativnog i participativnog urbanističkog dizajna u poboljšanju dostupnosti stanovanja, održivosti i uključenosti.
Mali i veliki gradovi diljem EU-a mogu usvojiti i prilagoditi ove alate kako bi ispunili vlastite prioritete i izazove — osnažujući stanovnike i vlasnike da pomognu poboljšati kvalitetu života i izgraditi otpornije, dinamičnije zajednice.
Prijevod: M. Ercegović
Izvorni članak: https://urbact.eu/whats-new/articles/six-urbact-good-practices-making-housing-safer-and-more-affordable-across-europe
