Cilj je pomoći korisnicima da se osjećaju ugodnije u razmatranju digitalnih alata i novih tehnologija u svom radu I ostvarivanju zadanih razvojnih ciljeva grada. Ciljana skupina su osobe koje bi se mogli definirati kao ‘’početnici’’ u tehnologiji i/ili dužnosnici I službenici manjih i srednjih gradova. To je zato što su to mjesta koja najviše mogu dobiti od razumijevanja i prihvaćanja digitalne tranzicije.

Tečaj je podijeljen u sljedećih 6 modula: 

Demistificiranje tehnologije - uvođenje osam bitnih tehnoloških pojmova - IoT, AI, roboti, dronovi, virtualna stvarnost, proširena stvarnost, blockchain i 3D ispis 

Digitalno okruženje - istraživanje kako nam digitalni alati mogu pomoći da se bolje nosimo s današnjim izazovima povezanima s klimom 

Digitalno društvo - istraživanje kako tehnologija i digitalizacija oblikuju društvo i kako društvo oblikuje digitalizaciju 

Digitalna uprava - istražuje što digitalna transformacija znači za strukture javne uprave i organizacije i zašto je važna 

Digitalna ekonomija - istražuje što je digitalna ekonomija, kakvu bi ulogu grad mogao imati u rastu digitalne ekonomije i kako to ostvariti

Agilno gradsko vodstvo - razmišljanje o tome kako gradovi mogu koristiti agilne metodologije da bolje reagiraju na potrebe koje se stalno mijenjaju

Za svaki modul postoji kratki video ili webinar, pisane i video studije slučaja, slučajevi upotrebe grada plus niz brošura i kratkih zadataka koji će vam pomoći da provjerite svoje razumijevanje i napredak.

Proteklih desetljeća čovječanstvo je prešlo dvije značajne prekretnice: svijet je dosegnuo godišnju potrošnju od 100 milijardi tona materijala i topliji je za jedan stupanj.

Stupanj zagrijavanja uvelike ovisi o definiciji referentnog razdoblja, budućem vremenskom horizontu te razini emisije stakleničkih plinova. Od raznih stakleničkih plinova koji nastaju ljudskom aktivnošću, ugljični dioksid najviše pridonosi klimatskim promjenama, a očekuje se da će njegova količina nastaviti rasti ukoliko se ne poduzmu nikakve mjere. Konkretno, za europske zemlje klimatska neutralnost do 2050. godine znači postizanje nulte neto emisije stakleničkih plinova uglavnom ulaganjem u inovativne zelene tehnologije i omogućavanjem zelene transformacije.

Budući da globalno zagrijavanje ne pokazuje znakove usporavanja, Pariški klimatski sporazum iz 2016. bio je korak prema promjeni nekih naših neodrživih praksi, procesa i ponašanja. No čak i da sve 194 zemlje koje su se obvezale na klimatske mjere u sklopu Pariškog sporazuma ispune svoja obećanja o smanjenju emisija, predviđa se da će temperature ipak porasti za 3,2° C u ovom stoljeću.

Moramo učiniti više i biti brži u borbi protiv globalnog zatopljenja, a kao što je pokazao prošlogodišnji URBACT City Festival - gradovi diljem Europe zajedno s glavnim dionicima i građanima poduzimaju razne mjere, mijenjaju politike te način razmišljanja.

Kružno gospodarstvo pomaže u ispunjavanju obveza Pariškog sporazuma o usporavanju globalnog zatopljenja

Pred nama stoji značajna prilika ne samo za postizanje naših klimatskih ciljeva nego i za osposobljavanje našeg gospodarstva za budućnost: kružno gospodarstvo.

Prethodnici ideje održivog razvoja počeli su na kružno gospodarstvo gledati kao na alternativu tradicionalnom i još uvijek raširenom linearnom ekonomskom modelu proizvodnje i korištenja dobara i usluga – uzmi, napravi, baci – koji se oslanja na velike količine jeftinih, lako dostupnih materijala i energije.

Kružno gospodarstvo model je proizvodnje i potrošnje koji uključuje dijeljenje, iznajmljivanje, ponovnu uporabu, popravak, obnavljanje i recikliranje postojećih materijala i proizvoda što je duže moguće. Na taj se način produljuje životni ciklus proizvoda.

U praksi to podrazumijeva smanjivanje proizvodnje otpada na minimum. Kada proizvod dođe do kraja svog životnog vijeka, materijali od kojeg je napravljen drže se unutar te ekonomije gdje god je to moguće jer se mogu uvijek iznova produktivno koristiti stvarajući tako novu vrijednost.

Kružno gospodarstvo ima veliki potencijal za prevladavanje globalnih izazova održivosti smanjivanjem upotrebe sirovina i zadržavanjem materijala u upotrebi koliko god je to moguće. To smanjuje ekološki otisak svakog ljudskog proizvoda te time pomaže u ublažavanju klimatskih promjena.

Kružno gospodarstvo i uloga gradova 

Uloga gradova u ovoj je kružnoj tranziciji kritična.

Gradovi su pokretači rasta, a potreban im je nadzor i kontrola. Oni uvelike doprinose klimatskim promjenama, a odgovorni su za do 76% emisija ugljika. Iako zauzimaju manje od 2% Zemljine površine, na njih otpada 75% potrošnje prirodnih resursa i 50% globalne proizvodnje otpada. S druge pak strane, gradovi također privlače kreativni potencijal olakšavajući tako društvenu transformaciju prema većem stupnju održivosti u javnom i privatnom sektoru.

Gradovi su jedan od najvažnijih aktera koji mogu pozitivno utjecati na razvoj tako da prihvate kružno gospodarstvo.

Prema Izvješću o nesrazmjeru u cirkularnosti, moramo dosegnuti prosječnu stopu cirkularnosti od oko 18% – dakle, stopu korištenja materijalnih resursa dobivenih od recikliranih otpadnih materijala, čime se štedi ekstrakcija primarnih sirovina – kako bismo ograničili globalno zagrijavanje na znatno ispod dva stupnja.

Danas je na globalnoj razini stopa cirkularnosti samo 8,6%, no najgore je to što je 2018. ona na globalnoj razini iznosila 9,1%, dakle trend je silazan. Dobra je vijest to da je potrebno samo otprilike udvostručiti trenutnu stopu od 8,6% da bismo globalno zagrijavanje ograničili na znatno ispod dva stupnja.

Na europskoj razini stvari stoje nešto bolje. 2020. godine stopa cirkularnosti u EU zemljama dosegla je 12,8%, što znači da je gotovo 13% materijalnih resursa korištenih u EU dobiveno od recikliranog otpadnog materijala. Ove se informacije temelje na podacima o stopi korištenja recikliranog materijala koje je objavio Eurostat. U usporedbi s 2019., stopa cirkularnosti porasla je za 0,8%.

Čak i ako se čini da EU dobro ispunjava zahtjeve u odnosu na svijet u cjelini, svejedno zaostajemo za prosječnom stopom cirkularnosti od 18%. Također je očito da se učinak jako razlikuje među državama članicama. Te razlike nisu posljedica samo različitih obveza prema recikliranju u svakoj zemlji nego su takve i zbog niza drugih pitanja, uključujući strukturne čimbenike u nacionalnim gospodarstvima, razinu razumijevanja i svijesti o pojmu kružnog gospodarstva, zakonodavstvo i institucionalne prepreke te nedostatak infrastrukture.

Kako da to poboljšamo?

URBACT mreže za planiranje aktivnosti bore se da omoguće ovu tranziciju

Lokalne vlasti u mnogim mjestima i gradovima shvaćaju da hitno trebaju povećati svoju održivost i otpornost te doprinose borbi protiv klimatskih promjena. Provodeći strategije kružnog gospodarstva napreduju ne odstupajući od svojih obveza u pogledu smanjenja emisije ugljika.

Uvažavajući tu potrebu program URBACT III financirao je 23 mreže za planiranje aktivnosti putem natječaja iz siječnja 2019., kojemu je cilj bio pronalaženje rješenja za zajedničke urbane izazove. Na taj se način okupilo partnere iz malih i velikih gradova u različitim europskim zemljama kako bi razmijenili iskustva i učili jedni od drugih. Svi su partneri izradili Integrirani akcijski plan i imali priliku testirati neka manje opsežna rješenja u svojim gradovima.

Među njima, dvije su URBACT mreže imale posebno snažan utjecaj na jačanje cirkularnosti u europskim gradovima – URGE: Circular building cities, predvođena Utrechtom te Resourceful Cities, predvođen Haagom.

URGE, skraćenica za 'circUlaR buildinG citiEs' URBACT je mreža za planiranje aktivnosti na temu kružnog gospodarstva u građevinskom sektoru – velikom potrošaču sirovina. Budući da u ovom sektoru postoji nesrazmjer u provedbi načela kružnog gospodarstva, URGE je okupio devet gradova iz devet zemalja EU-a kako bi učili jedni od drugih i međusobno se inspirirali u razvoju integriranih urbanih politika, što podržava integraciju cirkularnosti u građevinske projekte, a čime se pridonosi održivosti gradova.

U građevinskom sektoru obnova zgrada brzo je identificirana kao nešto što će dati brze rezultate kombinirajući poticanje lokalnih aktivnosti i nužno povećanje učinkovitosti. Građevinarstvo je jedan od sektora koji je plodno tlo za transformativne promjene u smjeru zelenijeg gospodarstva.

Uz to postoji velika potreba za stvaranjem infrastrukture za skladištenje različitih vrsta materijala, njihovu ponovnu obradu i inovacije - ne samo za građevinske materijale nego i za materijale koji dolaze iz drugih industrija poput električne i elektroničke opreme ili tekstila, koji ne samo da proizvode veliku količinu otpada nego također pokazuju velike mogućnosti za korištenje njihovih dijelova i stvaranja novih proizvoda njihovom ponovnom upotrebom.

U tom smjeru, Resourceful Cities, mreža devet gradova iz osam zemalja EU-a, nastoji razviti novu generaciju centara za urbane resurse da bi služili kao katalizatori, promičući pozitivne ekonomske, ekološke i društvene učinke lokalnih kružnih ekonomija. Olakšavajući prevenciju stvaranja otpada te ponovnu upotrebu, popravak i recikliranje, ovi bi centri također djelovali kao kontaktne točke za građane, nove tvrtke, istraživače i javni sektor za zajedničko pronalaženje novih načina da se zatvore rupe u opskbi resursima na lokalnoj razini, stavljajući ljude u središte tranzicije u kružno gospodarstvo.

Obje su mreže koristile URBACT metode i URBACT alate kako bi okupile zainteresirane lokalne aktere u cilju promicanja kružnog gospodarstva.

Dobri primjeri iz mreža URGE: Circular Building Cities i Resourceful Cities 

Razmjenom znanja, praćenjem provedba pilot akcija, izradom integriranih akcijskih planova – i još mnogo čime – partneri u mrežama Resourceful Cities i URGE postigli su rezultate koji će živjeti i nakon službenog zatvaranja mreža u kolovozu 2022. Gradovi su te uspjehe proslavili tijekom sesije posvećene ubrzanju uvođenja kružnog gospodarstva na URBACT City Festivalu 2022. Evo samo nekoliko primjera:

Upravljanje kružnim gospodarstvom: Kopenhagen

Kružno gospodarstvo odnosi se na povezivanje produkta jedne industrije ili procesa s drugim kako bi se razvili inovativni lanci vrijednosti. No da bismo to postigli, mora postojati mjesto za skladištenje materijala, njihovu preradu te transformaciju u nešto drugo što je još uvijek korisno i vrijedno u ekonomskom smislu.

Pored toga postoji još jedna velika prepreka ponovnoj upotrebi materijala i resursa, a povezana je s nedostatkom poticaja, slabim politikama te nedosljednostima u zakonodavstvu koje koče široku upotrebu recikliranih proizvoda.

Kopenhagen, partner u mreži URGE, otkrio je važnost uspostavljanja operativnog i institucionalnog okvira za pokretanje inovativnih lanaca vrijednosti, poticanja poslovne inovacije i podizanja svijesti građana.

Grad je dao četiri ključna prijedloga vezana za upravljanje u cilju poticanja cirkularnosti u građevinskom sektoru:

1. Izraditi priručnik o kružnoj javnoj nabavi.
2. Podržati nacionalno (i međunarodno) zakonodavstvo kako bi se omogućilo i potaknulo korištenje sekundarnih materijala.
3. Razviti infrastrukturu ne samo za grad (kao što su npr. centri za urbane resurse) nego i za cijelu regiju.

Podizati svijest građana putem projekata urbane obnove, u smislu projekata i radionica urbane obnove, gdje stanovnici zajednički dizajniraju, sukreiraju svoja susjedstva, primjenjujući načela kružnog gospodarstva.

Centri za urbane resurse: Mechelen

Od 2020. godine belgijski grad Mechelen ima čvrsti cilj smanjiti svoj materijalni otisak za 30% do 2030. godine kako bi postigao svoje klimatske ciljeve i u cijeloj regiji poticao konkurentno zeleno gospodarstvo u kojem rast nije povezan s korištenjem resursa. U uskoj suradnji s lokalnim akterima i analizom kružnog i društvenog potencijala specifičnih urbanih lanaca vrijednosti za razvoj gospodarstva u regiji Mechelen se odlučio usredotočiti na četiri centra za urbane resurse u kratkom i srednjem roku (rok 2030.):

1. Centar za hranu gdje se neiskorištena hrana prikuplja i redistribuira ugroženim obiteljima ili transformira
2. Banka materijala ili nekoliko centara za ponovnu upotrebu građevinskog materijala
3. Centar za tekstil gdje se odjeća i tkanine (uglavnom korištene) skupljaju te redistribuiraju za ponovnu upotrebu, prerađuju ili pak recikliraju
4. Društveni centar koji okuplja sve različite aktere i nudi inspiraciju te prostor za eksperimentiranje

Uloga lokalnih vlasti u potpori malim i srednjim poduzećima na putu prema kružnoj tranziciji: Ciudad Real

Vrlo prirodna uloga lokalnih vlasti u kružnom gospodarstvu jest umrežavanje, spajanje ili okupljanje različitih strana radi suradnje. Lokalne vlasti trebaju usko surađivati s industrijskim akterima kako bi ih osvijestile o promjenama u okruženju i potaknule mala i srednja poduzeća, koja će zauzvrat pomoći u jačanju potražnje za proizvodima kružne proizvodnje.

Španjolski grad Ciudad Real, partner u mreži Resourceful Cities, identificirao je potrebu za podrškom poslovnom sektoru, koji se uglavnom sastoji od malih i srednjih poduzeća, u razumijevanju kružnog gospodarstva i mogućnosti koje ono donosi. Primjeri provedenih aktivnosti: 

1. Lokalna nagrada za najcirkularniji subjekt u cilju promicanja usvajanja kružnog gospodarstva među gospodarstvenicima
2. Obuka o kružnom gospodarstvu za poduzetnike kako bi se doprinijelo stvaranju novih tvrtki s elementima cirkularnosti od najranijih faza (obuka je provedena zahvaljujući edukaciji i svijesti poduzetnika iz Ciudad Reala)
3. Organizacija hackathona za poduzetnike iz Ciudad Reala u cilju generiranja novih poslovnih ideja usmjerenih na rješavanje stvarnih izazova povezanih s kružnim gospodarstvom

Uloga industrijskih partnera: Nigrad d.d.o, Maribor

U sklopu takozvane “akcije malog razmjera” u mreži URGE, mariborsko komunalno poduzeće Nigrad d.d.o. proizvelo je mikro-gradsku opremu od recikliranih agregata koja se može koristiti kao klupa sa stalkom za bicikle.

Klupe u kombinaciji s nosačima za bicikle lijepo su dizajnirano i praktično rješenje za uređenje gradskog parka, centra grada ili prostora oko škola ili vrtića. Stare se klupe dekonstruiraju, a taj se beton pretvara u 'zeleni' beton koji se koristi u novim klupama. Također se testira reciklaža drvenih dijelova i metalnog otpada.

URBACT gradovi i zajednice već vide pozitivne učinke svojih aktivnosti u sklopu kružnog gospodarstva: Opole i Kavala

 Poljski grad Opole, partner u mreži Resourceful Cities, otvorio je svoj centar za urbane resurse u praznoj zgradi s trgovinama u središtu grada. Glavni cilj njihovog centra bio je osigurati centralni fizički prostor za promicanje smanjenja potrošnje resursa, njihove ponovne upotrebe te popravka, ali i za podizanje razine svijesti te jačanje participacije stanovnika u kružnom gospodarstvu. U jednom mjesecu u centar je bilo dopremljeno 7,1 tona resursa, a 6,4 tone resursa otpremljeno je za ponovnu upotrebu. Ukupno je centar imao 7.200 posjetitelja. Lokalna je vlast za svoju ReUse trgovinu također osvojila dvije nacionalne nagrade za inovacije u lokalnoj samoupravi. Sada pak žele proširiti svoje usluge na kafić za popravak elektroničke opreme te pronaći lokaciju za ponovnu upotrebu i popravak glomazne robe.

Općina Kavala u sjevernoj Grčkoj partner je u mreži URGE: Circular Building Cities. Nadovezujući se na iskustva stečena u URBACT mreži Making Spend Matter, Kavala je željela istražiti temu javne nabave u građevinskom sektoru kroz prizmu ekoloških i ekonomskih dimenzija održivosti i kružnog gospodarstva.

Odjeli lokalne samouprave participativno su i integrirano surađivali s ministarstvima, regionalnim vlastima, lokalnim tržišnim akterima, akademskom zajednicom te s Tehničkom komorom Grčke, koja ima važnu nacionalnu ulogu u predlaganju tehničkih specifikacija za ponovnu upotrebu građevinskih materijala, a također ima utjecaj pri izradi propisa. Na kraju su osmislili natječaj za obnovu pristupa mreži seoskih cesta uz korištenje sekundarnih materijala.

Kavala je sada spremna objaviti natječaj koji uključuje kriterije kružnog gospodarstva, što je veliki korak na nacionalnoj razini prema promjeni načina razmišljanja i razmatranju alternativa uobičajenoj, linearnoj praksi.  

Gledajući unaprijed: URBACT-ovo trajno nasljeđe na lokalnoj razini

URBACT je omogućio pokretanje veza između 18 europskih gradova s iskustvom u pronalaženju rješenja za kružno gospodarstvo.

Mreže URGE i Resourceful Cities složile su se da će nastaviti surađivati i nakon njihovog službenog zatvaranja. Partneri obiju mreža nastavit će se sastajati digitalno i tražiti zajednička rješenja te  implementirati svoje integrirane akcijske planove. Prikupljanje financijskih sredstava bit će jedno od najvažnijih pitanja za sve gradove. Stvorena je solidna baza za postizanje željenih rezultata, a što je najvažnije, partneri obiju mreža priznaju važnost rada na integriran, participativan način te istražuju mogućnosti za održavanje svojih URBACT lokalnih grupa aktivnima, ali i za nastavak širenja mreža. Postoji nekoliko ideja za to putem ugradnje URBACT lokalnih grupa u ekosustav lokalne uprave.

Obje mreže također nastoje ostvariti učinak i izvan granica svojih projekata.

Utrecht, vodeći partner mreže URGE, organizirao je politički događaj u srpnju 2022. na kojem su lokalni koordinatori URGE mreže odgovorni za razvoj integriranih akcijskih planova u svakom od devet gradova partnera pozvali političare da podrže cilj da se na kružno gospodarstvo prijeđe do 2050. ili još i prije. Koordinatori URBACT lokalne grupe prihvatili su popis preporuka URGE mreže te istaknuli potrebu da se one prezentiraju različitim razinama vlasti – lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i europskoj – te drugim relevantnim dionicima.

Isto tako, Haag, vodeći partner Resourceful Cities mreže, priprema okrugli stol koji će se poklopiti s Europskim tjednom regija i gradova, što će se povezati sa studijskom posjetom jednom od novih centara za urbane resurse - Impact Factory u Mechelenu.

Sudjelovanje u URBACT mrežama URGE: Circular Building Cities i Resourceful Cities bilo je za sve uključene jedno uistinu vrijedno i izazovno iskustvo. Razvili su se vrijedni odnosi i iako su mreže možda službeno završile, nastavit će se i njihov samostalan rad i suradnja s drugima u težnji ka inkluzivnijem, pravednijem i održivijem sustavu potrošnje i proizvodnje.

Autor teksta: E. Feleki, vodeća stručnjakinja URGE mreže

Prijevod teksta: I. Mandekić

Europska urbana inicijativa (EUI) ključna je inicijativa Europske komisije koja će podržavati održivi urbani razvoj u novom programskom razdoblju 2021.-2027. EUI je bitan alat koji omogućava gradovima svih veličina jačanje kapaciteta i znanja, istovremeno podržavajući inovativna rješenja za urbane izazove diljem Europske unije.

Povjerenica Europske komisije za koheziju i reforme Elisa Ferreira pri pokretanju Inicijative izjavila je sljedeće: „Gotovo 72 % Europljana živi u gradovima, mjestima i prigradskim područjima koja se suočavaju s izazovima kao što su nezaposlenost, migracija, demografija, zagađenje. Potpora Kohezijske politike gradovima ojačana je tijekom godine, najmanje 8 % izdvajanja iz Europskog fonda za regionalni razvoj u ovom programskom razdoblju bit će usmjereno gradovima. Europska urbana inicijativa pružit će prilike urbanim dionicima da poboljšaju svoje kapacitete i izravno pristupe financiranju inovacija za pametan, održiv i pravedan razvoj naših gradova.”

U sklopu Europske urbane inicijative (EUI) bit će objavljeno nekoliko poziva za urbane inovacijske projekte. Prvi poziv za dostavu prijedloga pokrenut je još u listopadu 2022. kao potpora Novom europskom Bauhausu, te je nedavno zatvoren, s 99 pristiglih prijava iz 21 države članice. Pobjednici će biti objavljeni u lipnju.

Drugi poziv za urbane inovativne akcije bit će objavljen u svibnju 2023. s alokacijom sredstava od 120 milijuna eura za projekte zelenih gradova, osiguravanja održivog turizma i korištenja talenata.

S proračunom od 450 milijuna eura za razdoblje od 2021. do 2027., EUI se oslanja na pozitivna postignuća Urbanih inovativnih akcija (UIA), koje su poduprle 86 projekata s 372 milijuna eura u periodu od 2014. do 2020. diljem Europske unije.

U sklopu Europske urbane inicijative, gradovi će imati i priliku za jačanje kapaciteta kroz skup alata i aktivnosti. Izgradnja kapaciteta u sklopu EUI-ja temelji se na dva glavna cilja: poboljšanje kapaciteta gradova za osmišljavanje i provedbu strategija, politika i praksi održivog urbanog razvoja na integriran i participativan način, te poboljšanje cjelokupnog dizajna i provedbe održivog urbanog razvoja u gradovima. O nadolazećim prilikama za izgradnju kapaciteta možete pročitati na službenoj EUI stranici. Početni EUI webinar za prijavitelje na City-to-City razmjene i Peer reviews održat će se 5. travnja u 10 sati.

EUI također želi pružiti bazu znanja gradovima, urbanim praktičarima i kreatorima politika. Inicijativa razvija novu platformu za razmjenu znanja pod nazivom Portico. Platforma će zainteresiranima omogućiti pristup znanju i vještinama potrebnim za osmišljavanje i provedbu održivih urbanih politika i strategija, ali isto tako omogućiti i umrežavanje i razmjenu ideja i iskustava o urbanim pitanjima od značaja za EU. Platforma će zaživjeti na jesen 2023. godine, a za više detalja već sada možete posjetiti službenu stranicu.

Tema povezivanja javne nabave i društveno odgovornog poslovanja (eng. corporate social responsibility - CSR) za gradove postaje sve važnija sada kada su izazovi sve veći, a javni resursi ograničeni. Kako da onda gradski čelnici aktivno iskoriste stratešku nabavu za poticanje poduzeća da ispune svoje društvene i ekološke odgovornosti? Dr. Steffen Wetzstein, vodeći stručnjak za mrežu URBACT CITIES4CSR, podijelio je s nama nedavna iskustva iz URBACT gradova…

Povezivanje strateške nabave općina s društveno odgovornim poslovanjem

Veza između strateške nabave u općinama i društveno odgovornog poslovanja (DOP) može se činiti složenom. S jedne strane, gradske su vlasti pod pritiskom nabave važnih roba, usluga i radova u ime javnog dobra, a s druge strane, DOP se odnosi na donacije i doprinose tvrtki vrijednim neprofitnim ciljevima u zamjenu za publicitet i promociju. No mogu li gradski čelnici aktivno i učinkovito koristiti procese i prakse javne nabave kako bi primorali poduzeća da ispune svoju društvenu i ekološku odgovornost? I može li se uopće takvim izravnim utjecajem naš svijet učiniti boljim mjestom?

Odgovor je odlučno DA! Javna nabava može izravno poboljšati ishode DOP-a time da lokalne vlasti svojim lokalnim poduzećima kažu ne samo što im je potrebno, već i kako žele da se to napravi, isporuči, izgradi i implementira. Ova dvostruka dodana vrijednost nije samo inspirirala naš URBACT tim u gradu Milanu (IT), vodećem partneru mreže, nego ona stvarno predstavlja i sjajnu priliku da se našim zajednicama pruži podrška te ujedno spasi naš planet. No ta se ideja širi sporo. Previše je prepreka koje treba nadići - od nedovoljne razine svijesti, problema s određivanjem prioriteta te nezadovoljavajućih kompetencija do pravnih ograničenja, nedostataka upravljačkih kapaciteta te nedovoljno razvijenih praksi praćenja provedbe. Neiskorištenog potencijala ima posvuda! No ima nade za promjenu jer su se nedavno europske urbane zajednice za nabavu i zajednice za DOP počele povezivati. Poznati stručnjaci koji predstavljaju ove mreže – Matthew Baqueriza-Jackson, kao vodeći stručnjak u URBACT mrežama Procure i Making Spend Matter, i Valentina Schippers-Opejko, u ime Partnerstva za inovativnu i odgovornu javnu nabavu u okviru Urbane agende za EU, s URBACT gradovima razmjenjuju svoja iskustva i znanja. Oboje su sudjelovali na sastancima s 10 gradova partnera u našoj mreži URBACT CITIES4CSR, prvoj URBACT mreži za izgradnju općinskih kapaciteta za promicanje urbanih ekosustava i praksi DOP-a.

Ovaj članak postavlja pitanje kakvo je stanje u vezi s javnom nabavom lokalno nakon dvije i pol godine predanog rada na projektu URBACT-a, što je do sada postignuto te koje je prepreke bilo potrebno prevladati.

Lekcije iz naših partnerskih gradova iz URBACT mreže

1. Budaörs, Mađarska: prostor za unaprjeđenje lokalne prakse

Dva institucionalna okvira javne nabave oblikuju lokalne odluke u Budaörsu. Postoji nacionalni Zakon o javnoj nabavi koji se primjenjuje na kupnju roba/usluga iznad 15 milijuna HUF (oko 40.000 EUR) i građevinske investicije iznad 50 milijuna HUF (oko 132.000 EUR). Odlučivanje prema ovom zakonu sporo je i strogo regulirano, a ono predstavlja i značajno administrativno opterećenje. Nasuprot tome, propisi koje je donijela sama općina reguliraju nabavu u vrijednosti ispod gore navedenih pragova. Fleksibilniji su, percipiraju se kao transparentni, donose manja administrativna opterećenja te omogućuju bržu operativnu obradu. Sadašnje općinske propise smatra se dostatnim.

U ovoj se općini za njezinu URBACT akciju malih razmjera, koja obuhvaća sadnju drveća te podizanje javne svijesti i obrazovanje o ekološkim pitanjima, trenutni okvir javne nabave smatra odgovarajućim. Međutim, manje je zadovoljavajuća činjenica da općina trenutno ne daje nikakvu pažnju, prednost niti beneficije tvrtkama koje su demonstrirale dobre prakse DOP-a. Dio je  problema u tome što ne postoji koristan administrativni sustav za smislenu usporedbu i evaluaciju DOP aktivnosti tvrtki.

2. Nantes, Francuska: uspješno povezivanje DOP-a i ciljeva održivog razvoja 

Za dugoročne odluke o društveno odgovornoj javnoj nabavi Nantes se oslanja na tri strategije. Prvo, na početku se pri raspisivanju natječaja utvrđuju opći društveni i ekološki kriteriji za odabir tvrtki. Drugo, javno će se objaviti odgovoran plan nabave koji uključuje socijalne i ekološke aspekte kako bi se tvrtke mogle informirati o očekivanjima koja trebaju ispuniti. Treće, kao što to uostalom zahtijevaju i francuski i europski zakoni, društveni i ekološki kriteriji morat će se prilagoditi kako bi se uklopili u točno određene i relevantne vrste nabave kao što su građevinski i javni radovi, pružanje usluga i tako dalje.

Digitalni sustav za praćenje uspješnosti poduzeća s obzirom na postizanje ciljeva održivog razvoja predstavlja akciju malih razmjera grada Nantesa koja se trenutno izrađuje koristeći se najboljim praksama javne nabave. Unatoč tome što je ispod potrebnog praga, odlučeno je da se objavi kao najtečaj upravo da bi se promicale dobre prakse. Nakon digitalne promotivne kampanje usljedila je izgradnja okvira za objektivnu analizu, koji je osim društvenih i ekoloških kriterija uključivao i aspekte kompetencija, kvalitete, troškova i rokova. Konačno, evaluacija ponuda potencijalnih pružatelja usluga povjerena je odabranim članovima lokalne URBACT grupe (ULG) u cilju otvorenosti i transparentnosti.

3. Guimarães, Portugal: kako postići budnost i fleksibilnost

Lokalna grupa URBACT mreže u Guimarãesu nastoji izgraditi i voditi digitalnu platformu koja će povezivati dobro uspostavljene mreže gospodarskog i društvenog razvoja. Gotovo autonomna općinska operativna platforma postat će moderan, učinkovit i agilan digitalni mehanizam za povezivanje organizacija koje predstavljaju socijalne potrebe i potrebe zajednice s poduzećima koja kao odgovor na te portebe mogu ponuditi vitalne resurse. Generalno je projekt dosta dobro napredovao privukavši početnu financijsku obvezu općine od 18.000 EUR te dostigavši trenutnu naprednu fazu testiranja.

Ipak, tri su se lekcije morale naučiti na tom putu. Prvo, kad je riječ o dobavljačima, držite svoje opcije otvorenima. Rano u projektu projektni je tim kod željenog dobavljača primijetio probleme s povratnim informacijama i nepoštivanjem rokova, te su na kraju bili prisiljeni raditi s alternativnom organizacijom. Drugo, prema vlastitim riječima timova, "za svaki projekt morate imati nekog tko će vas politički zagovarati i morate pokušati preduhitriti političke promjene". Nakon što su neočekivano izgubili svog zagovaratelja projekta - savjetnika za gospodarski razvoj - službenici su na kraju morali uvjeriti gradonačelnika osobno, izgubivši u tom procesu četiri tjedna. Treće, vodstvo projekta mora anticipirati probleme tako da brzo i adekvatno reagira na gotovo neizbježna kašnjenja izazvana kompliciranim specifičnostima u postupku nabave. Srećom, administrativni odjel namijenjen ovakvoj problematici uspješno je pomogao u prevladavanju tih nezgodnih prepreka.

4. Vratsa, Bugarska: ozbiljnije shvaćanje rizika

Općina Vratsa ustvrdila je da su interna pravila za upravljanje ciklusom javne nabave određena Zakonom o javnoj nabavi. Iako se ovaj proces smatra jasnim i glatkim, lokalni projektni tim problematizirao je rizik inflacije koji proizlazi iz toga što je vremenski period od izračuna troškova projekta do njegove provedbe dosta dug. Inflacija – zasigurno uznemirujuća i goruća buduća tema na globalnoj razini – dovodi do netočnosti u proračunu te posljedično do nedovoljnog broja prijava i time do neapsorbiranih sredstava zbog nedovoljnih financijskih resursa.

Refleksije, preporuke i potencijalne akcije

Studije slučaja CITIES4CSR naglašavaju najmanje tri ključne lekcije za učinkovitu društveno odgovornu javnu nabavu.

1. Kruti i birokratski nacionalni okviri javne nabave mogu otežati postavljanje i provedbu ciljeva  rukovođenih principom DOP-a. Učinkovito lobiranje za fleksibilnije nacionalne zakone može pomoći da se provedu inovacije.

2. Kapaciteti za upravljanje projektima na lokalnoj razini trebaju odgovarati vizijama i težnjama, uključujući adekvatne pravne kompetencije i solidne administrativne vještine. Podizanje svijesti, ciljana obuka te širenje dobre prakse mogu poboljšati ovu situaciju.

3. Politika istovremeno i omogućuje i ograničava inovativne pristupe ugrađivanju lokalnih ekonomskih, društvenih i okolišnih pitanja u proces javne nabave. Zbog toga su promjene u političkom vodstvu najveći rizik. Strateško anticipiranje i vješto upravljanje ovim rizicima može biti ključno.

Naša različita sazanja o tome kako je gradska društveno odgovorna javna nabava napredovala na lokalnoj razini potvrđuju jednu od primarnih poruka Matthewa Baqueriza-Jacksona: da bi postigli ciljeve društveno odgovornog poslovanja putem javne nabave, partneri ne bi trebali žuriti jer se sadašnje stanje može promijeniti samo strateškim promišljanjem te postupnom provedbom. Lekcije naših partnera također naglašavaju jednu drugu njegovu poruku: svaki razvoj javne nabave zahtijeva uključivanje niza dionika, uključujući političare, stratege, tehničko osoblje, službenike za nabavu i voditelje projekta.

Jasno je da strateška javna nabava u općinama i izgradnja kapaciteta za DOP idu zajedno. Nabava je potencijalno moćan alat za izravan utjecaj na akcije, prakse i ishode motivirane DOP-om. Općine su doista u poziciji da donose odluke. Hrabro i kreativno suočavanje s ključnim preprekama kao rezultat imaju dva međusobno povezana ishoda. Guimarães (PT) pokazuje kako možemo težiti postizanju dobrobiti i za poslovne i za društvene dionike u smislu brzog, kompetentnog i učinkovitog odgovora na potrebe. Nazovimo to 'mali win-win'. No pogledamo li Nantes (FR), vidjet ćemo da možemo ciljati još više - na 'veliki win-win’ - usklađivanjem naših kolektivnih urbanih praksi s postizanjem naših globalnih ciljeva održivog razvoja.

Ovaj je članak pokazao vrijednost zajedničkog promišljanja i provedbe izgradnje kapaciteta DOP-a i strateške javne nabave u općinama. Stoga bi se uzajamni angažman, zajedničko učenje i zajedničku izgradnju kapaciteta trebalo intenzivirati u izazovnim post-pandemijskim godinama. Poboljšana dvosmjerna komunikacija bila bi početak, a poželjna bi bila i konceptualno utemeljenija rasprava. Zajedničke inicijative mogu odaslati snažne zajedničke poruke dionicima i široj javnosti. Krajnji cilj trebali bi biti longitudinalni i strateški projektni formati na lokalnoj i transnacionalnoj razini. Oslobodimo zajedno potencijal strateške javne nabave za prijeko potreban društveni i ekološki napredak sada!

Više o URBACT-ovoj podršci malim i velikim gradovima koji traže bolje načine za nabavu roba i usluga – uz članke, praktične savjete i besplatni online tečaj o strateškoj nabavi: URBACT Strategic Procurement Knowledge Hub.

Autor: Steffen Wetzstein

You can explore a diversity of approaches implemented in the cities covering the majority of different climate conditions for beekeeping, various types of bees, as well as different situations related to the perception of bees among the general public in inspiring stories of Bansko (Bulgaria), Bergamo (Italy), Ljubljana (Slovenia), Osijek (Croatia), Sosnowiec (Poland).

Find out more:

Visit webpage: www.urbact.eu/Bees

Contact us: beepathnet@ljubljana.si

Nedavna pandemija značajna je dionica u procesu urbanog razvoja. Mnogo se može naučiti iz reakcija gradova na zdravstvenu krizu, posebno u gusto naseljenim gradovima. Bilo je mnogo briljantnih primjera o inovativnim intervencijama u javnom prostoru, inkluzivnim stambenim politikama, novim vrstama ekonomske potpore i mehanizmima socijalne zaštite, iz kojih možemo učiti.

Kako se vrhunac pandemije polako bližio kraju, život u gradovima brzo se vratio u ritam prije Covida. No, neprestani rast suburbanizacije, procesa koji je u posljednje dvije godine eksplodirao ne samo u Europi, već i u gotovo svim dijelovima svijeta, nastavlja se i dalje...

Jednak učinak u različitim gradovima

U Oslu (NO), analiza unutarnjih kretanja u gradu i oko grada pokazala je povećano iseljavanje ljudi u dobi između 25-30 i 60-70 godina iz središta grada prema periferiji u posljednje dvije godine. “Efekt rada od kuće” može djelomično objasniti ovaj fenomen. Ljudi s većim plaćama imali su tendenciju seljenja. Međutim, zanimljivo je primijetiti da su u tom valu većina iseljenika bili ljudi koji nisu rođeni u Oslu, otkrivaju studije.

Isto tako, u američkim gradovima postala je opipljiva značajna preraspodjela potražnje za stanovima i uredima. Ljudi su se odlučili preseliti u predgrađa, daleko od zgusnutih gradskih središta. Neki analitičari su to nazvali "učinkom krafne". Strah od gužve i mogućnost rada od kuće uzrokuje širenje predgrađa i napuštanje centra grada.

U vrlo nedavnoj analizi situacije u urbanom području Pariza (FR), akademska zajednica je pokušala prikupiti sve dostupne informacije o unutarnjoj rezidencijalnoj migraciji, koristeći neobične podatke. Kao neočekivani, ali bogati izvori korištene su informacije seoskih udruga, zatim informacije o preusmjeravanju pošte na novu adresu, pa čak i prijave djece u škole. Dokazani su vidljivi migracijski tokovi iz središta grada prema periferiji. Prema ovoj analizi, takvo kretanje ljudi ipak se ne može smatrati urbanim egzodusom. No, ipak, postavlja se pitanje koji su i kako se nazivaju ti novi oblici migracije?

Nove intraurbane migracijske tendencije

Prije svega, istraživanja sugeriraju da ne postoje izravne, uzročne veze između širenja virusa i gustoće naseljenosti. Prema OECD-u, nije samo gustoća naseljenosti ta koja čini gradove ranjivima na Covid-19, već kombinacija čimbenika. Strukturni ekonomski i društveni uvjeti dovode do moguće prenapučenosti, nejednakosti, loših životnih uvjeta i prostorne koncentracije siromašnih građana u određenom dijelu grada.

S druge pak strane, posljedice novog fenomena suburbanizacije su vrlo jasne: rastući klimatski i energetski problemi zbog sve većeg korištenja automobila, intenziviranje socijalnih razlika, budući da gradsko središte napuštaju oni koji si to mogu priuštiti. Štoviše, sve je više problema i u dijelovima grada u koja se ljudi useljavaju. Na području Budimpešte (HU), na primjer, sve je više pritužbi u aglomeracijskim naseljima zbog problema s neadekvatnom infrastrukturom zbog brzog, neplaniranog porasta broja stanovnika.

Ipak, ovi post-COVID primjeri daju nam i tračak optimizma, mogućnost da ponovno promislimo načela kompaktnog tj. cjelovitog urbanog razvoja. Na primjer, britanski profesor, Greg Clark, nudi nam viziju povezanih gradova i raširenijeg procesa planiranja. Zalaže se za jednaku raspodjelu aktivnosti između urbanih područja unutar grada kako bi novonastala proširena predgrađa dugoročno ostala atraktivna. Također se zalaže za bolju raspodjelu usluga unutar funkcionalnih urbanih područja, na temelju porasta stanovništva u nekom dijelu grada uzimajući u obzir društveni kapital u nastajanju.

Clark tvrdi da bi ljudi koji žive na periferiji ipak s vremena na vrijeme mogli putovati u veća gradska središta i priznaje da možda neće uvijek raditi od kuće. Ali istovremeno će živjeti život na periferiji, te će trošiti više vremena – i novca – u svojim novim susjedstvima što posljedično može dovesti do stvaranja novih sekundarnih središta u prigradskim dijelovima grada. Dakle, pregrađa nisu samo mjesta gdje ljudi spavaju i rade od kuće, već i mjesta razmjene i okupljanja, mjesta koja imaju potencijala napredovati.

Ova ideja nameće izazove budućem urbanom razvoju, posebno u području urbanog planiranja. Gdje graditi nove kuće i stanove? Kako regulirati cijene prijevoza? Ovo su samo neka od pitanja o kojima se raspravljalo tijekom konferencije Walk’n’Roll u Barceloni (ES), održane u srpnju 2022. Nalazi su sažeti u nastavku.

Kako poboljšati trenutno prenapučena područja?

Najšire prihvaćena definicija odgovarajuće urbane gustoće je ona koja priznaje potrebu za promjenom pristupačnosti: mijenjanje urbanog prijevoza i planiranja korištenja zemljišta na temelju sposobnosti ljudi da dođu do odredišta, a ne na njihovoj sposobnosti da brzo putuju. Ova vizija se oslanja na princip rehumanizacije gradova.

Aspekt blizine

Na konferenciji Walk’n’Roll tema blizine bila je u središtu rasprave. Kako bi se stanovnici odrekli učestalog korištenja automobila, a u perspektivi i posjedovanja automobila, potrebno je promijeniti urbane sredine. Ljudi moraju moći do najvažnijih svakodnevnih odredišta doći u kratkom vremenu pješice, biciklom ili javnim prijevozom. Postoje mnoge ideje koje omogućavaju ovu promjenu, poput koncepta 15-minutnog grada. Osim inovativnih praksi superblokova, Tempo30 i upravljanja parkiranjem – koje su temeljito opisane u Walk’n’Roll Guidebook, Knjižica 2 – u nastavku se nalaze još dvije ideje.

Grad u kojem prednost imaju pješaci

Pontevedra (ES) je grad srednje veličine sa 83 000 stanovnika. Godine 1999. to je bio samo još jedan grad orijentiran na automobile, ali stvari su se počele mijenjati izborom novog gradonačelnika – koji tu funkciju obnaša i danas. Gospodin Miguel Anxo Fernández Lores tada je rekao građanima da čin kupnje automobila ljudima ne daje magično 10 četvornih metara od javnog prostora za parkirno mjesto.

Njegove su se ideje sastojale od razlikovanja potrebe za mobilnošću prema društvenim kriterijima. U prvi je plan stavio ljude, pri čemu je barem polovica površine svih izvornih ulica pretvorena u pješačke površine. Stvorena su raskrižja bez svjetla i uzdignute šetnice, uz ograničenje vremena parkiranja u centru grada na maksimalno 15 minuta. Osim toga, pod koncesijom je izgrađeno podzemno parkiralište te su osigurana besplatna javna parkirna mjesta udaljena 15-20 minuta hoda od centra.

Rezultati ovih intervencija bili su zapanjujući: smanjenje motoriziranog prometa za 77% u gustom urbanom području i za 93% u središtu grada, uz smanjenje prometnih nesreća bez ikakvih smrtnih slučajeva. Pontevedra je postala mjesto visoke kvalitete života sa svim javnim prostorima koji služe ljudima, umjesto automobila.

Mjesta bez automobila u svakom susjedstvu

Godine 2014., u suradnji s 24 gradska vijeća, u Lisabonu (PT) je pokrenut program pod nazivom “Uma Praça em Cada Bairro” (“Po jedan trg u svakoj četvrti”). Program koji se trenutno provodi, pomaže obnoviti područja u gradu kako bi ljudi izašli iz automobila i stvorili nove javne prostore. Trgovi i ulice postat će mjesta susreta lokalne zajednice i “mikrocentri”, koncentrirajući aktivnosti i zapošljavanje.

Favorizirat će se pješačenje, vožnja biciklom i javni prijevoz jer će automobilski promet biti znatno ograničen. Gradski program koji obuhvaća 150 trgova i ulica, praktički u svim četvrtima Lisabona, mogao se provesti samo uz potporu stanovništva. Program je bio izrazito participativan. 

Potencijalni vanjski učinci politika poboljšanja javnog prostora

Nije potrebno spominjati da poboljšanje životnih uvjeta, s više javnih prostora i manje automobila, može dovesti do povećanja stanarina, tjerajući najugroženije stanovnike dalje od grada. Zbog toga je ključno da javni sektor kontrolira učinke gentrifikacije. Učinkovitost javne intervencije ovisi o volji i političkoj moći gradske uprave, kao i o stambenom sustavu pojedinog grada. Dobar primjer je grad Beč (AT), gdje je većina stambenog fonda pod izravnom ili neizravnom javnom kontrolom, s malim ili nikakvim gentrifikacijskim učincima kao posljedicom poboljšanja mobilnosti i javnog prostora.

Situacija je nešto teža u Barceloni (ES), gdje udio stanova za iznajmljivanje predstavlja 31% stambenog fonda. Samo mali dio tih kuća zapravo je u vlasništvu javnog sektora, zbog čega je gradu gotovo nemoguće braniti stanare. Kako bi se uhvatili u koštac s ovim izazovom i izbjegli "New York Highline" efekt, grad daje subvencije urbanoj sirotinji, regulira privatne najamnine, nadzire tržište nekretnina i čak pregovara sa stanodavcima.

Kako stvoriti učinkovitu metropolitansku suradnju u povezanim gradovima?

U svijetu nakon pandemije nije dovoljno učiniti napučene urbane jezgre privlačnijim, pozornost se mora posvetiti i perifernim lokacijama na koje se mnoge obitelji namjeravaju preseliti. Planiranje na većim područjima može iznijeti na vidjelo različita pitanja, gdje bi se trebao graditi novi stambeni kompleks ili kako regulirati i oporezovati različite oblike prijevoza. Ključni aspekt javne intervencije na širim područjima je metropolitanska koordinacija, što se može ilustrirati primjerima u nastavku.

Pretvaranje autocesta u urbane bulevare

Klasično razdoblje suburbanizacije počelo je kasnih 1950-ih u SAD-u, izgradnjom 40 tisuća milja autocesta financiranih enormnim dotacijama središnje države. Urbanisti su nezaustavljivo urezivali autoceste u strukturu gradova, iskorjenjivali ranjive četvrti s manje sposobnosti otpora i, na kraju, osiguravali razdvajanje funkcija prema vodećim konceptima planiranja tog vremena. Sličan val "modernizacije" orijentiran na automobile stigao je i do većine europskih gradova. Tijekom konferencije Walk’n’Roll, gradski praktičari prikazali su primjere nedavnih napora da se preokrene ovaj fenomen.

Tijekom rada koji je Metrex obavio za platformu za učenje From Roads to Streets – uz potporu Eurocitiesa i URBACT-a – analizirani su mnogi europski slučajevi, uključujući transformativne strategije usvojene u Helsinkiju (FI), Oslu (NO), Lyonu (FR) ) i Bruxelles (BE). U ovim dinamički rastućim gradovima vodeći model je urbana intenzifikacija kako bi se koncentrirao rast i izbjeglo urbano širenje. Jedan od načina da se postigne ovo načelo je usmjeravanje novog razvoja na područja uz autoceste – pod uvjetom da se ona transformiraju u urbane bulevare, s više prostora za nemotorna vozila. U Utrechtu (NL), na primjer, dvije alternativne projekcije su izračunate za buduće scenarije i, prema njima, "A Proximity Model" predviđa 20% manje korištenja automobila.

Prilike i izazovi ovih novih urbanih bulevara sažeti su u projektu humanizacije ceste N-150, koja je središnji element Integriranog akcijskog plana Barcelone za mrežu RiConnect. Ovaj projekt bavi se državnom cestom nalik autocesti na rubu metropolitanskog područja, koja je stvorila podjelu između naselja i kao glavni prioritet stavila brzinu mobilnosti. Kako bi se obnovile stare veze između periferije i gradskog središta, izmišljen je koncept metropolitanskih cesta: bez izgradnje novih prometnica trebale bi oživjeti izumrle veze između ovih područja. Time će se promet na državnoj cesti smiriti, pa čak i omogućiti ljudima da bicikliraju iz jednog grada u drugi, što dosad nije bilo moguće s autocestama.

Poboljšanje željezničke mreže kako bi se osigurala metropolitanska suradnja

Integrirani akcijski plan Krakowa (PL) za mrežu RiConnect pokazuje još jedan način na koji se može stvoriti metropolitanska suradnja. Skawina Mobility Hub ima za cilj stvoriti poveznicu između Krakowa i jednog od satelitskih gradova linijom brze aglomeracijske željeznice koja je u izgradnji.

Osim istraživanja budućih funkcija prometnih čvorišta, intermodalnih veza, modela parkiraj i vozi (park and ride) i načina povezivanja kolodvora sa središtem grada Skawina, ulažu se mnogi napori da se promijeni način razmišljanja ljudi o mobilnosti. To uključuje i radionice, koje su rezultirale uspostavom integriranog sustava karata.

Krakow je dobar primjer za dovođenje javnog prijevoza u šire metropolitansko područje. Takve se strategije, međutim, suočavaju s financijskim izazovima upravljanja javnim prijevozom. Tijekom vremena pandemije broj korisnika javnog prijevoza smanjio se gotovo posvuda, a oporavak je još uvijek spor.

Kombinacija planiranja i upravljanja na gradskoj razini

Metropolitansko područje Barcelone (AMB) izvrstan je primjer kako se planiranje i upravljanje mogu spojiti, ne samo na razini grada, već i na razini šireg metropolitanskog područja. AMB, vodeći partner mreže RiConnect, agencija je s kompetencijama u pogledu mobilnosti i javnog prostora u metropolitanskom području – koje broji dvostruko više stanovnika u odnosu na sam grad. AMB upravlja vrlo inovativnim planom mobilnosti koji pokriva različite aspekte, poput stvaranja sigurnih i ugodnih prostora za pješake i održivih metoda mobilnosti, uz istovremeno smanjenje korištenja privatnog motoriziranog prijevoza.

Nažalost, nemaju svi gradovi moćne sustave gradskog upravljanja i/ili snažne agencije za planiranje i mobilnost. U nedostatku toga, suradnja između urbanih područja može puno pomoći. Ponekad inicijativa kreće odozdo prema gore, uz podršku s nacionalne razine, kako bi se učinkovito koristili resursi Kohezijske politike EU-a. Metropolitansko područje Krakowa (KMA), na primjer, odgovorno je za koordinaciju ulaganja u promet, koja se provode u okviru Integriranog teritorijalnog ulaganja (ITU) za grad i njegovih 14 okolnih općina.

Kako gradovi mogu napraviti pomake?

Novi Walk’n’Roll vodič podijeljen je u tri knjižice – ZAŠTO, ŠTO i KAKO – i donosi rješenja koja svaki grad, bez obzira na veličinu, može koristiti kao referencu za poticanje promjena prema povezanijim gradovima. Međutim, kako bismo se uhvatili u koštac s najnovijim izazovom post-COVID suburbanizacije, praktične intervencije koje su predstavljene moraju se kombinirati s teritorijalnim vizijama. Regulacija, planiranje i potpora institucija jednako su važni. Iako ovo može zvučati izazovno, postoje različiti resursi koji mogu biti osobito korisni. Uzmimo za primjer Kohezijsku politiku EU-a, gdje su se ulaganja u gradski prijevoz više nego udvostručila – s 8 milijardi EUR u razdoblju 2007. – 2013. na 17 milijardi EUR u razdoblju 2014. – 2020., s još više mogućnosti u sljedećem programskom razdoblju.

Prvi URBACT IV (2021. - 2027.) poziv za Mreže za planiranje također je odlična prilika za gradove da pronađu partnere za razmjenu, pilotiranje ideja i razvoj integriranog skupa akcija na lokalnoj razini. Dok URBACT naglašava važnost prioriteta zeleno – rodno – digitalno, mreže RiConnect, Thriving Streets i Space4People živi su dokaz bogatstva tema kojima se može pozabaviti u spektru bilo koje urbane teme, pa tako i izazova današnje mobilnosti. Ovi su projekti na raskrižju izgradnje inkluzivnijih gradova za sve – dok također promiču smanjenje emisije ugljika.

Gradovi koji se žele prijaviti na poziv mogu odabrati bilo koju temu koju smatraju relevantnom za svoj kontekst. URBACT pozdravlja – i uvijek će podržavati – pristup odozdo prema gore koji gleda širu sliku. Walk’n’Roll je rezultat je prošlog kruga Mreža za planiranje, a sljedeća skupina URBACT gradova nastavit će njegovo nasljeđe i svoje znanje primijeniti u djelo.

Autor: Ivan Tosics

Prijevod: Lucija Jusup

As the project is coming to the end, it is time to unwrap all the presents that are our achievements. There are many and you can read all about them in the last newsletter. To just mention a few – we have launched a new network Bee Path Cities, published a shortened version of the guidelines that were first published in the first partnership BeePathNet. The original extended version of guidelines is also available online. To spread a lot of inspiring ideas for urban development, we have issued thematic newsletters in all partner languages as well as English and every partner city has a Bee Path with which citizens learn more about bees and pollinators in the city.

If cities wish to join the mission of pollinator well-being we have provided extensive information on how to do it on the webpage www.urbact.eu/bees. To learn all about this is and much more, please read our newsletter.   

The newsletter is available in English and all 5 partner languages:

Български, English, Hrvatski, Italiano, Polski, Slovenščina

Sign up to the BeePathNet mailing list and never miss our newsletter again! HERE

If you want to read previous editions of our newsletter, go HERE

Find out more on the Bee Path Cities network and how to join – go to https://urbact.eu/bees