- Turizam je Vaša akademska i profesionalna destinacija, recite nam kako je putovanje počelo i kuda te vodi?
Mi, Budvanke i Budvani, htjeli ne htjeli, povezani smo sa turizmom decenijama, pa je tako i krenula moja priča bavljenja turizmom. Pohađala sam srednju školu za turističkog tehničara SMŠ ,,Danilo Kiš" u mojoj Budvi, te je tako zvanično krenulo moje putovanje turizmom. Međutim, moje osnovne studije nisu bile direktno vezane za turizam, već za preduzetni menadžment sa fokusom na kvalitet i reinženjering, nakon kojeg kreće moj profesionalni razvoj kroz turizam, tačnije hotelijerstvo. S obzirom da sam oduvjek željela da nastavim obrazovanje, odlučujem se za magistarski studij iz strateškog planiranja i upravljanja turističkim destinacijama na španskom Univerzitetu Complutense de Madrid u Madridu. Tu kreće prava avantura. Sva predavanja i sva literatura su bili na španskom jeziku i onda sam morala mnogo više truda i vremena da posvetim studijama jer je kompleksnije kada se uči na stranom jeziku. Ono što me guralo naprijed, osim moje upornosti i istrajnosti su moja porodica i motivacija koju sam imala jer učim od zemlje, tj. ljudi koji su od Španije napravili zemlju broj jedan kada su u pitanju turizam i kultura. Najpozitivniji i najveći uticaj na mene je ostavio moj mentor prof. dr Miguel Angel Troitino Vinuesa koji je, kao da je osjetio da mi nije bilo lako, imao strpljenja za mene koja dolazim iz zemlje koja je manje razvijena. Uvijek me gurao naprijed i podržavao, čak mi je i predlagao: ,,Marija, hajde da radimo strategije u tvojoj zemlji." Na žalost je preminuo od posljedica Covida ali znam i osjećam da bi bio ponosan da me vidi danas. Tokom studija sam bila uključena u istraživanja raznih tipova turističkih destinacija, od španskih primorskih gradića do velikih metropola kao što su Madrid, London, Pariz itd.
- Koji korak je uslijedio nakon iskustva u Španiji?
Prije dvije godine sam osnovala prvu konsultantsku firmu u Crnoj Gori posvećenu održivom razvoju turizma "MariXperience", i iako osnivanje nečeg novog ima mnogo nerazumijevanja i prepreka, danas se bistri slika i ljudi počinju da shvataju značaj održivog turizma, što me mnogo raduje. Radim na domaćim i evropskim projektima, a osim toga dijelim svoja znanja i širim značaj održivog razvoja i održivog turizma preko radionica koje često organizujem. Mnogo je lijepo kada shvatiš da se, uz mnogo vjere i ljubavi, kockice poslože u pravo vrijeme, te danas moje osnovne i moje magistarske studije dobijaju nevjerovatnu vezu i pomažu mi da razmišljam van okvira. Takođe, ne mogu da izostavim prisutnost mojih bivših profesora, i ne mogu a da ne istaknem sjajnu prof. dr Libertad Triotino Torralba, koja je uvijek tu za mene kao podrška u sprovođenju projekata. Tu je takođe i fenomenalna prof. dr Maria Garcia i drugi profesori kao bitna podrška.
- Očigledno je da ćete nastaviti da iskustva iz drugih evropskih gradova prenosiš na naše, što je upravo ono čime se program URBACT IV bavi. Kako ste saznali za ovaj program?
Za URBACT IV sam saznala sasvim slučajno, preko društvenih mreža i onda sam kontaktirala Ministarstvo evropskih poslova tj. Vas, da bih detaljnije saznala o programu. Pronašla sam se profesionalno u profilu koji je potreban za URBACT eksperte i nisam mogla da odolim a da se ne prijavim. Kada ste mi objasnili sve potrebno, na čemu sam vam neizmjerno zahvalna, osjetila sam neki vjetar u leđa i nakon nekoliko mjeseci postala sam prvi URBACT expert u Crnoj Gori, na što sam baš ponosna. URBACT IV je jedna fenomenalna priča koja ima za viziju pokretanje pozitivnih promjena u gradovima. To znači da se gradovi Evrope umrežavaju da bi se bavili određenom temom, planirali napredak, koristili dobre prakse, riješavali izazove i sve to planski i u saradnji svih aktera kojih se određena tema tiče.
- Šta je ono što smatrate interesantnom prilikom za razvoj turizma u okviru programa URBACT IV?
Odlična prilika za razvoj turizma u okviru URBACT IV bi, bez sumnje, bio razvoj urbanog turizma. Svjetske poznate urbane destinacije nude širok i heterogen spektar kulturnih, arhitektonskih, društvenih, tehnoloških ali i prirodnih iskustava i proizvoda za slobodno vrijeme i biznis, što bi gradovima i opštinama u Crnoj Gori itekako dobro došlo. Ovaj tip turizma bi se planski razvijao pa bi, recimo, u nekom gradu fokus bio na razvoju urbano-kulturnog turizma, dok bi drugi planski razvijao urbano-ekonomske šanse za nove biznise. To su samo neki primjeri. Po predviđanjima Ujedinjenih Nacija 68% svjetske populacije živjeće u urbanim područjima do 2050, dovoljno govori koliko treba da se fokusiramo na razvoj naših gradova i opština. Urbani turizam može predstaviti pokretačku snagu u razvoju mnogih gradova doprinoseći napretku Nove Urbane Agende i 17 ciljeva održivog razvoja, a posebno cilja br.11: Učiniti gradove i naselja inkluzivnim, sigurnim, otpornim i održivim. Turizam je suštinski vezan za to kako se grad razvija i pruža sve bolje uslove za život svojim stanovnicima i posjetiocima.
- Od skora ste uključeni u sprovođenje mreže za akciono planiranje Cities after Dark, kakvi su prvi utisci? Recite nam nešto o ovom projektu, iako ste tek na početku sprovođenja.
Tako je, projekat se tek zahuktava. Prvi utisci su baš dobri jer su se uključili svi akteri lokalnog javnog sektora, NVO, privrednici, umjetnici, studenti i drugi koji su od bitnog značaja za pozitivne promjene u noćnoj ekonomiji Budve. Upravo je održivi razvoj noćne ekonomije ono čime se Cities After Dark bavi. Budva je decenijama poznata po noćnom životu i zahvaljujući sjajnoj inicijativi Kancelarije za evropske integracije Opštine Budva postali smo partner na projektu sa drugim gradovima, kojih je ukupno deset, a sa kojima dijelimo slične karakteristike i izazove noćne ekonomije. Najviše mi se sviđa uključenost svakog pojedinca u Lokalnoj URBACT grupi, tako da slobodno kažu svoja mišljenja i stavove, o kojima poslije diskutujemo i koji nam zapravo i pomažu da osvijestimo ono čime treba da se bavimo.
- Koju temu u okviru turizma smatraš najatraktivnijom za Crnu Goru?
S obzirom da sam strateg, smatram da je najvažnije strateško planiranje! Previše se stihijski razvijamo, a malo planski. Previše novca ulažemo u promociju destinacije a premalo u strateško planiranje, to jeste slabo "pospremamo kuću". To nije slučaj samo kod nas. Moramo da naučimo da planiramo za održivi razvoj jer se za sto za 8 ljudi ne poziva da sjedi njih 50. Moramo da planiramo u skladu sa našim kapacitetima i u skladu sa tim da se promovišemo. Da shvatimo koji profil turista nama treba i onda do njih da dođemo. To bi bila pametna promocija.
- Šta po Vašem mišljenju treba da bude u fokusu razvoja Crne Gore u turizmu?
Kao turistički proizvod mislim da bi trebalo da se fokusiramo na razvoj središnje i sjeverne regije Crne Gore jer imamo izuzetne pritiske na jugu, tako da bi prirodni turizam u kombinaciji sa kulturnim, gastro i avanturističkim turizmom bili pun pogodak! Što se juga tiče, imamo važne promjene uzorkovane posljedicama klimatskih promjena pa je Jadransko more bogatije za oko 50 novih vrsta riba i drugog morskog svijeta. što ukazuje da bismo se planski trebali posvetiti i podvodnom turizmu, i osim flore i faune, istraživati podvodna kulturna dobra, oblikovati i kreirati ponudu a onda je i adekvatno promovisati.