Predstavljanje, koje je okupio 30-tak zainteresiranih građana, završni je događaj projekta i mreže gradova RU:RBAN Second wave te je rezultat lokalnih i međunarodnih aktivnosti usmjerenih na prijenos i usvajanje dobre prakse grada Rima u upravljanju društvenim, urbanim vrtovima.
Uvodna prezentacija sadržavala je niz zanimljivih teorijskih i prostornih podataka te ukazala na moguće lokacije za buduće urbane vrtove koje su identificirane studijom. Urbani vrtovi predstavljaju sastavni element sustava gradske zelene infrastrukture te su dobar pokazatelj razine razvoja participativnih praksi u nekom gradu. Provedena anketa je pokazala da čak 95% ispitanika smatra urbane vrtove dobrom idejom što jasno ukazuje na društvenu potrebu za realizaciju takve incijative u gradu Splitu.
No, studija je utvrdila i neke realne slabosti koje utječu na osnivanje i provedbu učinkovitog modela upravljanja urbanim vrtovima: niska razina koordinacije među resorima odnosno upravnim odjelima gradske administracije, potkapacitiranost i nerazumijevanje ključnih dionika te nesređeni imovinsko-pravni odnosi. Potonje je u najvećoj mjeri utjecalo na to da se tijekom projektnih aktivnosti nije uspio realizirati pilot projekt urbanog vrta u Splitu.
Kao dobri domaći primjeri proaktivnosti istaknuti su gradovi Varaždin, Čakovec i Križevci koji su u svoje prostorne planove uveli mogućnost osnivanja urbani vrtova na svim javnim površinama koje se ne koriste za drugu namjenu. Takva pravna podloga omogućava jednostavniju provedbu prijedloga čak i ako uključeni dionici nemaju jasno shvaćanje što znači koncept urbanog vrta.
U nastavku događaja održana je panel rasprava koju je moderirao Robert Duić, a u kojoj su govorili Antonia Miletić iz gradske firme Parkovi i nasadi, Marin Kanajet iz udruge Permakultura Dalmacija te Frane Galzina iz građanske inicijative Particela. Uz komentare i upite okupljenih sudionika, rasprava je pokazala da je neznanje jedna od značajnijih prepreka za implementaciju inovativnih, ili drugačijih, praksi, no da se građanskim angažmanom i uz podršku institucija ipak mogu napraviti značajni iskoraci. To je posebno bilo vidljivo na nadahnjujućem primjeru građanske inicijative Particela koja od 2014. godine uređuje i uspješno održava jednu manju parcelu na Marjanu. Također je ohrabrujuća i činjenica da je gradska firma za obavljanje komunalnih djelatnosti (održavanje javnih zelenih površina, dječjih igrališta, komunalne opreme, česmi i fontana) najavila razvijanje vlastitih aktivnosti u tom smjeru.
Raspravom je de facto završeno sudjelovanje Grada Splita u URBACT-ovoj mreži za prijenos dobre prakse. Sljedeća aktivnost jest javna objava Studije na uvid i komentare građana. Iako skraćenog trajanja u odnosu na isti tip mreža prije par godina, ovaj je projekt potvrdio glavne prednosti uključivanja u URBACT mrežu – jačanje kapaciteta za izradu javnih politika, uključivanje građana i relevantnih dionika u dizajn javnih politika te umrežavanja i razmjena iskustva između europskih gradova na zajedničke teme i urbane izazove.
Gradu Splitu želimo uspješan nastavak planova i skoro osnivanje prvog urbanog vrta!
Autor: M. Ercegović
