Urbana obnova predstavlja transformativni pristup koji koristi održive prakse i inovativne pristupe uključivanja zajednice s ciljem revitalizacije gradova. Obuhvaća širok spektar aktivnosti — od prenamjene napuštenih urbanih prostora i integracije zelene infrastrukture do revitalizacije lokaliteta kulturne baštine i promicanja socijalne uključenosti. Ključno je da ne postoji univerzalna formula za urbanu regeneraciju; umjesto toga, ona značajno varira ovisno o lokalnim kontekstima, ekološkim potrebama i suradnji dionika.
Ovaj članak razmatra uspješne primjere zelene urbane obnove razvijene u devet europskih gradova, za stvaranje održivih sredina usmjerenih na ljude. Navedene prakse samo su dio bogate baze URBACT dobrih praksi odabranih u listopadu 2024. godine. Sve nagrađene prakse su integrirane, participativne, utjecajne te posjeduju potencijal za prijenos u druge lokalne sredine.
Transformacija gradskih četvrti
Gradske četvrti često se suočavaju s izazovima kao što su socijalna isključenost, gospodarski pad i degradacija okoliša. U nastavku su dva primjera koja ilustriraju različite, ali komplementarne pristupe urbanoj regeneraciji koji promiču održivost i revitalizaciju zajednice.
#1 – Gent (BE)
Program urbane obnove Genta pomiče fokus s kratkoročnih projekata na dugoročna, integrirana rješenja. Usklađujući društvene, ekonomske i ekološke čimbenike, urbanu obnovu prilagođava jedinstvenim potrebama svake četvrti, stvarajući održive i uključive zajednice. Inicijativa traje više od desetljeća, uključuje oko 25 različitih projekata u četvrtima i izravno angažira više od 10 000 stanovnika.
Gentov model prikazuje integrirani pristup, naglašavajući dugoročnu održivost i uključivu urbanu obnovu. Dajući prednost zelenoj infrastrukturi, grad je stvorio nove parkove, urbane vrtove i pješačke zone, smanjujući ovisnost o automobilima za 30% u ciljanim područjima. Kolaborativne radionice osigurale su da građani sudjeluju u donošenju odluka, jačajući socijalnu koheziju. Gospodarski gledano, inicijativa je potaknula otvaranje radnih mjesta kroz lokalne programe zapošljavanja i povećala vrijednost nekretnina.
#2 – Düsseldorf (DE)
Grad Düsseldorf potiče plan regeneracije pod vodstvom zajednice, istovremeno unaprjeđujući zelene površine i društvenu uključenost. Uvidi iz ove inicijative direktno utječu na gradsku strategiju integriranog razvoja, potičući rast.
Preuzimanjem otprilike 30 hektara neadekvatno iskorištenih prostora, Düsseldorf je uveo inovativne višenamjenske komplekse koji uključuju komercijalna centre, pristupačno stanovanje i kulturne objekte. Povezanost se značajno poboljšala, pri čemu je korištenje javnog prijevoza poraslo za 25% u revitaliziranim područjima.
Ekološka održivost je središnja komponenta, stvaranjem zelenih koridora i infrastrukture održive mobilnosti, lokalna emisija smanjila se za 20%. Uključivanjem lokalnih dionika, poduzeća i stanovnika, proces regeneracije usklađen je s težnjama zajednice.
Osjećaj kolektivnog vlasništva nad zelenom obnovom
Glavni izazov urbane obnove je osigurati istinsko sudjelovanje zajednice i osjećaj vlasništva nad procesom i rezultatima stvaranja zelenih površina i održivih urbanih prostora. Sljedeća četiri primjera URBACT dobre prakse nude rješenja za ovaj izazov.
#3 – Bruxelles (BE)
Plan otvorenog prostora kanala Bruxelles pretvara industrijski koridor dug 14 km u živahno urbano središte mješovite namjene. S fokusom na društvenu jednakost i ekološku obnovu, revitaliziraju se javne površine, povezuje zajednica i unapređuje održivost. Plan otvorenog prostora uz kanal revitalizira urbane prostore duž područja kanala, koje je prethodno karakterizirao industrijski pad i prostorna fragmentacija. Ova inicijativa pokazuje kako uključivo sudjelovanje zajednice može oblikovati održive i otporne urbane krajolike.
Kroz opsežna javna savjetovanja i procese zajedničke kreacije prostora uključeno je više od 5000 stanovnika, plan je doveo do stvaranja nekoliko novih parkova i zelenih koridora, koji pokrivaju više od 15 hektara i značajno poboljšavaju bioraznolikost i mogućnosti rekreacije. Ove intervencije također su poboljšale kvalitetu lokalnog zraka i smanjile efekt urbanih toplinskih otoka povećanjem zelene površine za gotovo 20% u ciljanim četvrtima.
#4 – Rouen (FR)
Projekt participativnog urbanog parka kombinira participativni pristup razvoju urbanih parkova koji zadovoljavaju specifične potrebe i težnje zajednice. Više od 2500 stanovnika aktivno je sudjelovalo u radionicama i anketama, izravno utječući na dizajn parka, sadržaje i prakse upravljanja.
Ovaj kolaborativni proces rezultirao je stvaranjem pristupačnih, multifunkcionalnih zelenih površina koje su značajno povećale lokalnu bioraznolikost. Osim ekoloških koristi, participativni model ojačao je socijalnu koheziju, potičući snažan osjećaj lokalnog vlasništva i ponosa.
#5 – Fót (HU)
Fót je riješio problem nedostatka kvalitetnih javnih zelenih površina kroz projekt regeneracije usmjeren na zajednicu. Projekt Zelene površine za slobodno vrijeme i zajednicu fokusirao se na preobrazbu prethodno nedovoljno iskorištenih područja u živahne parkove i rekreacijske prostore. Uključivao je blisku suradnju s lokalnim dionicima, angažirajući više od 1000 stanovnika u osmišljavanju i održavanju tih prostora.
Rezultat je bila revitalizacija otprilike 10 hektara zelenih površina s raznolikim rekreacijskim sadržajima. Obnavljanjem zapuštenog urbanog ekosustava, projekt jača veze zajednice i ponovno povezuje ljude s prirodom.
#6 – Ostrów Wielkopolski (PL)
Inicijativa Zelena i plava transformacija grada integrira ekološki pristup usmjeren na zajednicu u procesu urbane obnove. Grad je revitalizirao svoje urbano gospodarenje vodama razvojem zelene infrastrukture, kišnih vrtova i retencijskih bazena za oborinske vode, značajno smanjujući poplave na gradskom području za 40%. Opsežno uključivanje zajednice, uključujući obrazovne programe i participativno budžetiranje, osiguralo je da projekt odražava prioritete stanovnika.
Kombinacijom ekološkog unapređenja i aktivnog angažmana zajednice, Ostrów Wielkopolski poboljšao je kvalitetu urbanog života, promicanjem održivog gospodarenja vodama i uspostavljanjem replikabilnog modela integrirane urbane obnove.
Obnova grada u suradnji s građanima
Urbana područja često se bore s napuštenim ili nedovoljno iskorištenim prostorima, što zahtijeva inovativna rješenja za regeneraciju u suradnji s građanima kako bi se vratila povezanost zajednice.
#7 – Igualada (ES)
Igualada se uhvatila u koštac s problemom napuštenih industrijskih područja angažirajući više od 1200 građana u Participativnoj transformaciji napuštenih područja. Zajedno s lokalnim stanovništvom, grad je revitalizirao zapuštene prostore u dinamična središta, uključujući parkove i kulturne objekte, smanjujući napuštena urbana područja za 30%.
Proces je potaknuo jače veze u zajednici i poboljšao lokalnu gospodarsku aktivnost, jačajući lokalni identitet i poboljšavajući kvalitetu života.
#8 – Trnava (SK)
Projekt Oživljavanje javnog prostora aktivno je angažirao više od 3000 stanovnika kako bi se regenerirali zapušteni javni prostori kroz participativne metode planiranja. Grad je revitalizirao trgove, parkove i pješačke zone, značajno poboljšavajući urbanu estetiku i povećavajući pješački promet za više od 50%.
Lokalna poduzeća ekonomski su profitirala od povećanog pješačkog prometa, čime je ojačana ukupna gospodarska otpornost grada. Pristup Trnave pokazuje kako kontinuirano uključivanje zajednice može stvoriti gospodarski i socijalno živahne urbane zajednice.
#9 – Flöha (DE)
Flöha je revitalizirala povijesno značajnu, ali napuštenu tvornicu tekstila kroz pristup adaptivne prenamjene nazvan ‘Refabrikacija’. Više od 2000 stanovnika sudjelovalo je u redizajniranju 25 000 četvornih metara prostora, pretvarajući ga u integrirani kulturni, obrazovni i rekreacijski centar.
Ovo opsežno uključivanje građana značajno je povećalo lokalnu zaposlenost, ojačalo ponos lokalne zajednice i potaknulo gospodarsku revitalizaciju. Praksa Flöhe ilustrira snažan utjecaj kombiniranja očuvanja baštine s modernim razvojem vođenim zajednicom.
Otkrijte više praksi u URBACT bazi dobrih praksi
Ovaj članak donosi sažetak 9 uspješnih praksi koje dokazuju transformativni potencijal zelene urbane obnove. Za dodatnu inspiraciju, posjetite URBACT bazu dobrih praksi i istražite kako gradovi uspješno provode strategije i rješenja u različitim područjima, od energetske učinkovitosti do mobilnosti, uključivanja mladih, klimatskih mjera, itd.
Želite prenijeti dobre prakse u svoje lokalne sredine? Iskoristite priliku i do 30. lipnja 2025. godine prijavite se na URBACT poziv za mreže za prijenos! Više informacija na službenoj web stranici: urbact.eu/get-involved
Prijevod: L. Jusup
Originalni članak: https://urbact.eu/whats-new/articles/nine-urbact-good-practices-fostering-regenerative-cities
