Osjećaj da je naš svijet potrebno hitno transformirati prisutniji je nego ikad prije, a u srcu ove globalne misije nalaze se gradovi i općine. S obzirom na to da je do 2030. preostalo manje od osam godina, imamo se zašto veseliti rezultatima koji dolaze iz URBACT mreže Global Goals for Cities (GG4C).
Partneri u mreži identificirali su nedostatke i prioritete kojima se u smislu UN-ovih ciljeva održivog razvoja (SDGs) trebaju pozabaviti u svojim gradovima te su riješenja i prateće aktivnosti unijeli u svoje integrirane akcijske planove.
U ovom ću članku s vama podijeliti neke od dosadašnjih dobrih primjera akcijskog planiranja u nadi da će to nadahnuti druge europske gradove da krenu u sličnom smjeru. Snažan naglasak na razvoj integriranih aktivnosti za lokalizaciju ciljeva održivog razvoja ovu mrežu čini jedinstvenom u Europi i svijetu. Dosta priče, vrijeme je za akciju!
19 gradova – 19 jedinstvenih priča o ciljevima održivog razvoja i 19 načina kako ih lokalizirati
Prvi korak u procesu akcijskog planiranja partnerima je bio razrađivanje vizije o tome kako će njihovi gradovi izgledati u budućnosti (do 2030. ili neke druge godine, ovisno o lokalnom kontekstu). Rezultat je toga 19 raznolikih i kreativnih priča o ciljevima održivog razvoja: sedam videozapisa, tri članka o "vijestima iz budućnosti", četiri infografike i sedam narativnih priča o budućim vizijama gradova. Na primjer, Klaipėda (Litva) je osmislila priču o ciljevima održivog razvoja sastavljenu od niza infografika koje prikazuju kako su ciljevi održivog razvoja povezani s glavnim planom strateškog razvoja grada - Klaipėda 2035 - te kako će njihov integrirani akcijski plan osmišljen kao dio URBACT mreže pomoći da se akcija ubrza. U Trimu (Irska) priča o ciljevima održivog razvoja osmišljena je uključivanjem lokalnih dionika u aktivnost 'kupovine' prema primjeru iz Marcoussisa (Francuska), koji je mreži bio predstavio URBACT-ov stručnjak Christophe Gouache. Sudionici koji su radili na razvoju vizije za grad Trim dobili su određeni iznos u 'trurima' – izmišljenoj valuti – kojim su mogli ‘kupovati’ lokalne prioritete za budućnost, a među kojima su bili i ciljevi održivog razvoja, pet dimenzija Agende 2030 (ljudi, planet, prosperitet , mir, partnerstva) kao i izazovi i prioriteti definirani u profilu grada na početku rada mreže. U trgovini se moglo ‘kupiti’ i ‘latice’ iz dijagrama Imagination Sundial, koji je osmislio Rob Hopkins. Rezultat toga bila su tri prioritetna područja za buduću viziju Trima: mjesto po mjeri čovjeka, sigurno, pravedno i uspješno mjesto za život te održiv, ekološki prihvatljiv grad.
Prelazak s vizije na akciju
Nakon što su razradili svoje priče o ciljevima održivog razvoja, gradovi su u sljedećem koraku trebali početi definirati konkretne akcije za ostvarivanje svoje vizije.
Kad se akcije kreiraju zajedno s lokalnim dionicima, često svima predstavlja izazov postići to da one budu realne i ostvarive, a kako izbjeći rad u silosima kad se radi o sektorskim prioritetima dodatni je izazov. Ciljevi održivog razvoja holistički su okvir i ne bi ih se trebalo promatrati kao 17 zasebnih ciljeva koje treba rješavati jedan po jedan. No kako započeti s konkretnim akcijama bez da iz vida izgubite nedjeljivu prirodu ciljeva, a da pri tom ne prestanete raditi na selektivan i strateški način?
Dio odgovora leži u integriranom pristupu koji zagovara URBACT, a koji potiče horizontalnu, vertikalnu i teritorijalnu integraciju. Matrica za procjenu stupnja integracije, na primjer, pomaže gradovima da u svojim akcijskim planovima uzmu u obzir različite vrste integracije.
Osim toga, definiranje jasnih i međusektorskih prioriteta pomaže partnerima da zajedno sa svojim lokalnim dionicima odrede smjer za ono što žele postići.
Da bismo to učinili, inspiraciju smo pronašli u pristupu koji je razvila Mariana Mazzucato, a koji se fokusira na definiranje misije. Takav je pristup imala Europska komisija pri definiranju svojih pet misija EU-a za programsko razdoblje 2021. - 2027. (što je novost programa za istraživanje i inovaciju Horizon Europe), uključujući i onu koja se fokusira na ostvarivanje cilja ‘100 klimatski neutralnih i pametnih gradova’ do 2030.
Što je to pristup usmjeren na misiju i zašto je koristan za gradove kod definiranja aktivnosti vezanih za ciljeve održivog razvoja?
Na misije se može gledati kao na ambiciozne ciljeve od društvene važnosti koji ”kataliziraju ulaganja i inovacije u mnogim različitim sektorima i potiču nove suradnje na projektnoj razini” (Mazzucato, 2020.). Ideja u osnovi misija jest prvo se zapitati: "Koji problem želimo riješiti?", a zatim definirati misiju koja određuje zajednički smjer prema rješenju tog problema uz jasno postavljen cilj i više mogućih puteva i potencijalnih partnerstava kojima se on može postići. Iako se ovakav pristup uglavnom primjenjuje u domeni razvoja politika znanosti, tehnologije i inovacija (ZTI), u posljednje se vrijeme primjenjuje i nešto šire, a tu "misije predstavljaju put koji vodi ka različitim načinima rada u javnom sektoru i stvaranju veće javne vrijednosti za građane" (OECD, 2021).
Za mrežu Global Goals for Cities koristili smo sljedeću radnu definiciju misije:
“sveobuhvatni društveni cilj koji okuplja više aktera kako bi se usredotočili na rješavanje međusektorskog problema unutar zadanog vremenskog okvira”.
U našem kontekstu misija je konkretnija od vizije (u našem slučaju su to priče o ciljevima održivog razvoja), te u grubim crtama opisuje željenu buduću situaciju. Ipak, misije su u dovoljnoj mjeri međusektorskog karaktera da nadilaze pojedinačne ciljeve ili ciljeve održivog razvoja, promičući pritom integrirani pristup. Jedan od glavnih motiva za korištenje koncepta misija jest mogućnost zajedničkog adresiranja različitih međusobno povezanih ciljeva održivog razvoja uz jasno određen zajednički smjer. Pristup usmjeren na misiju ujedno učvršćuje i intervencijsku logiku, koja je dio URBACT metode, a u skladu je s planiranjem temeljenim na ciljevima, što je nužno za ciljeve održivog razvoja. Donji primjeri pokazuju što to znači u praksi.
Pet koraka za prelazak gradova iz faze definiranja vizija ciljeva održivog razvoja u fazu definiranja misija
Za poticaj zajedničkom promišljanju pitanja "Koji problem želimo riješiti?" partneri mreže Global Goals for Cities koristili su novi alat. Vision Wheel, prikazan niže u tekstu, donosi nam proces koji se sastoji od pet koraka za prelazak iz faze definiranja vizije u fazu definiranja misija. Početni korak je unošenje vizije u središte kruga. Nakon popisivanja tematskih područja obuhvaćenih vizijom (latice oko jezgre), različiti segmenti kotača popunjavaju se izvana prema unutra, slijedeći ovih pet koraka:
- utvrditi kako su teme vizije povezane s različitim ciljevima održivog razvoja;
- precizno odrediti najrelevantnije ciljeve u okviru tih ciljeva održivog razvoja;
- identificirati ključne dionike uključene u realizaciju vizije;
- mapirati postojeće inicijative povezane s vizijom i njezinim temama;
- povezati dodirne točke različitih tema, postojećih inicijativa, ključnih dionika i ciljeva održivog razvoja kako bismo pronašli zajedničke misije o kojima dionici mogu postići dogovor.
Uvećani segment ispod neispunjenog Vision Wheel alata prikazuje kako on može izgledati kada se popuni.
Uvećani segment unaprijed ispunjenog Vision Wheela koji pokazuje kako su različite teme vizije u središtu povezane s različitim ciljevima održivog razvoja.
Mapiranje misija pomoću Vision Wheel alata omogućuje sudionicima da uvide stratešku i operativnu složenost grada - popunjeni kotač obično bude prilično neuredan! Mapiranjem 'sustava' međusobno povezanih inicijativa, dionika i ciljeva, Vision Wheel nam pomaže da uočimo praznine i strateške veze među sektorima i područjima aktivnosti koje inače možda ne bismo istražili.
Rušenje silosa
Jedna je od ključnih prednosti Vision Wheel alata jest to što pomaže u razbijanju rada u organizacijskim silosima. Na primjer, mogu li se općinske smjernice za javnu nabavu (SCG 12) revidirati kako bi se stimuliralo društveno poduzetništvo i inovacije (SDG 9, SDG 8) te tako možda pomoglo ljudima koji su daleko od tržišta rada (SDG 10) ili kako bi se promicala rodna ravnopravnost (SDG 5)? Mogu li poduzetnici ući u partnerstvo s općinom (SDG 17) da bi postigli ugljičnu neutralnost (SDG 13)? Može li se rad na jačanju bioraznolikosti gradskih zelenih površina (SDG 15) povezati s programima mentalnog zdravlja (SDG 3), školskim vrtovima (SDG 2) i sudjelovanjem u urbanom dizajnu (SDG 11)? Može li gradski plan za ugljičnu neutralnost (SDG 13) postati ključna poluga za promicanje višenamjenskih zelenih površina i smanjiti nejednakosti (SDG 10)? Koji su akteri u to već uključeni i jesu li voljni doprinijeti zajedničkoj misiji (SDG 17)? Ovo su neka od pitanja postavljenih u radu s Vision Wheel alatom.
U Veszprému (Mađarska) rezultat ovakvog promišljanja bila je misija koja kombinira održivo upravljanje vodom (SDG 6), višenamjenske zelene površine (SDG 15 i SDG 13), prirodnu i izgrađenu baštinu (SDG 11), zdravlje (SDG 3) i uključenost zajednice (SDG 11 i SDG 17). Proizašla je iz četiri teme koje su se pojavile u njihovoj priči o ciljevima održivog razvoja: održiva mobilnost, održivo upravljanje vodom, zelene površine i angažman zajednice.
Sastavljanje integriranog akcijskog plana
Nakon utvrđivanja svojih misija, partneri mreže Global Goals for Cities nastavljaju definirati pojedinosti svog rada na lokalizaciji ciljeva održivog razvoja.
Sljedeći je korak izrada okvira za praćenje njihovih integriranih akcijskih planova – definiranje ”SMART” (specifičnih, mjerljivih, ostvarivih, realističnih, vremenski ograničenih) ciljeva i utvrđivanje mjerljivih rezultata te njihovo povezivanje s okvirom ciljeva održivog razvoja.
Da bismo to učinili, dijagram integriranog akcijskog plana pokazuje nam kako se različiti dijelovi slagalice uklapaju u cjelinu. Čitajući dijagram od gornje desne strane, vizija nas vodi do definiranja među-sektorskih misija, kao što smo objasnili ranije, a one su pak povezane s relevantnim ciljevima te ciljevima održivog razvoja.
U žutom segmentu dijagrama nalaze se takozvani ”lokalno prilagođeni ciljevi održivog razvoja” i specifični ciljevi. Ovo pokazuje da su specifični ciljevi izvedeni iz službenih ciljeva održivog razvoja formuliranih u globalnom okviru, ili su barem unutar istog opsega. Na taj način partneri mogu tvrditi da rade u skladu s globalnim ciljevima (detalji su važni!).
Segment dijagrama označen s "Akcije" (crveno) sadrži naslove akcija. Detaljne akcije razvijaju se kombinacijom URBACT akcijskih tablica iz URBACT alata (akcijska tablica i preciziranje akcija). Ovdje gradovi navode partnere svake akcije, što će biti rezultat akcije, raspoložive resurse, aktivnosti, troškove, itd. Ukratko, ovim se alatom postiže to da je integrirani akcijski plan spreman za provedbu.
Dva primjera lokalizacije ciljeva održivog razvoja
- Veszprém: povezivanje lokalnih misija s ciljevima održivog razvoja 6 i 17 i šire
Vraćajući se na primjer Veszpréma, vidjeli smo ranije kako je njihova misija povezana s nekoliko ciljeva održivog razvoja. U okviru tih ciljeva lokalni je tim identificirao specifične ciljeve koji su u skladu s relevantnim ciljevima održivog razvoja, a prilagođeni lokalnoj razini. U nastavku su navedena dva ilustrativna primjera, oba još u razvojnoj fazi.
Gornji primjeri ilustriraju glavni cilj održivog razvoja koji se lokalizira i na koji se lokalna akcija odnosi: onaj koji će se mjeriti na razini rezultata slijedeći jasnu intervencijsku logiku. U detaljnim akcijskim tablicama identificirani su i drugi relevantni ciljevi kako bi se pokazalo da su ciljevi održivog razvoja međusobno povezani. Na primjer, za prvu akciju usmjerenu na povećanje opskrbe vodom za održavanje javnih prostora drugi relevantni ciljevi uključuju:
- 15.1 Očuvanje, obnova i održivo korištenje kopnenih i slatkovodnih ekosustava i njihovih usluga, posebno šuma, močvara, planina i suhih staništa, u skladu s obvezama iz međunarodnih sporazuma;
- 13.1 Jačanje otpornosti i prilagodba na opasnosti i prirodne katastrofe povezane s klimatskim promjenama;
- 12.2 Postizanje cilja održivog gospodarenja i učinkovitog korištenja prirodnih resursa.
Za akciju usmjerenu na planiranje u zajednici, kao relevantni su identificirani sljedeći ciljevi:
- 11.3 Do 2030. unaprijediti uključivu i održivu urbanizaciju te kapacitete za participativno, integrirano i održivo planiranje i upravljanje naseljima;
- 16.7 Osigurati promptno, uključivo, participativno i reprezentativno donošenje odluka na svim razinama;
- 5.5 Ženama osigurati puno i učinkovito sudjelovanje te jednake mogućnosti za zapošljavanje na rukovodećim pozicijama na svim razinama odlučivanja u političkom, gospodarskom i javnom životu;
- 10.2 Do 2030. osnažiti i promicati društvenu, ekonomsku i političku uključenost svih bez obzira na dob, spol, invaliditet, rasu, etničku pripadnost, podrijetlo, vjeru, ekonomski ili drugi status.
2. Gävle: povezivanje lokalnih misija s ciljem održivog razvoja 17.14
U švedskom gradu Gävleu pristup je malo drugačiji. Kad je riječ o lokalnoj provedbi Agende 2030., ovdje je fokus na jačanju aspekata upravljanja. Misija koju je ovaj grad definirao u svojem integriranom akcijskom planu glasi: 'Do 2030.godine Gävle će postići holističku perspektivu održivog razvoja unaprijeđivanjem znanja i suradnjom između općinskih organizacija, stanovnika, udruga i poduzeća'.
Ovo proizlazi iz šire vizije 'suradnjom do dobrog života u Gävleu' uz holistički rad na tri strateška programa općine za ekološku, društvenu i gospodarsku održivost.
Integrirani akcijski plan Gävlea nastavlja se na njegovu dugu tradiciju integriranog održivog urbanog razvoja te nastavlja jačati Agendu 2030 i ciljeve održivog razvoja kao zajednički okvir.
Lokalno prilagođen cilj održivog razvoja koji im je u fokusu jest cilj 17.14: unaprijediti koherentnost politike održivog razvoja. Ostali ciljevi operacionalizirani su u tri strateška programa, čime se postiže holistički pristup.
Dva primjera u nastavku pokazuju kako različite akcije koje se odnose na upravljanje doprinose SMART ciljevima općine u okviru cilja 17.14.
Idući korak: pokazatelji rezultata
Idući će izazov za partnere mreže Global Goals for Cities biti definiranje indikatora rezultata koji korespondiraju s njihovim specifičnim i lokalnim ciljevima održivog razvoja. To uopće nije jednostavan zadatak jer nekada na lokalnoj razini nema dovoljno podataka, a indikatori trebaju biti relevantni na lokalnoj razini te se ujedno pridržavati okvira ciljeva održivog razvoja i omogućiti usporedbu s drugim zemljama.
Da bi našim gradovima pružila podršku u ovom zadatku, stručnjakinja URBACT-a, Eleni Feleki, predstavila im je osnovni set od oko 50 lokalnih pokazatelja rezultata koji se temelje na njezinom istraživanju pokazatelja za mjerenje održivosti gradova, a koji se također mogu koristiti za mjerenje napretka u postizanju ciljeva održivog razvoja na lokalnoj razini. Zatim smo predstavili i usporedili i druge postojeće okvire koje su razvile vodeće organizacije kao što su Zajednički istraživački centar Europske komisije (JRC), Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) i Vijeće europskih općina i regija (CEMR), te okvire gradova-sudomaćina sastanka - Reggio Emilia (Italija) i Gävle (Švedska).
Iduća faza: četiri grupe podijeljene prema pristupu lokalizaciji ciljeva održivog razvoja
Reći da nema univerzalnog rješenja za sve ni izbliza ne dočarava situaciju u kojoj 19 gradova radi na lokalizaciji 17 ciljeva održivog razvoja! Raznolikost može biti izazovna; morali smo pronaći neke zajedničke točke kako bismo omogućili učinkovito uzajamno učenje te analizu i evaluaciju planova.
Kao odgovor na komentare koje smo dobili prilikom introspekcije polovinom provedbenog razdoblja, podijelili smo gradove u četiri osnovne kategorije na temelju njihovog općeg pristupa lokalizaciji ciljeva održivog razvoja. U tim će skupinama partneri raditi u grupama od dva do tri grada i međusobno si pregledati planove. Grupe su sljedeće:
- Stratezi. To su partneri koji rade na svojim integriranim akcijskim planovima kojima će operacionalizirati sveobuhvatne, dugoročne gradske strategije za svoje gradove. U tim se slučajevima strateški dokumenti finaliziraju paralelno s aktivnostima mreže GG4C, pa se koraci akcijskog planiranja dobro uklapaju u proces.
- Pioniri. U ovim su grupama neke od prvih općina koje u svojim zemljama rade na lokalizaciji ciljeva održivog razvoja na sveobuhvatan način. Kao takve postaju vodeći primjeri primjenjujući URBACT metodu na lokalizaciju ciljeva održivog razvoja od početka do kraja procesa.
- Lokalci. Ovu grupu čine kolege koji su svoje prioritete za integrirane akcijske planove razrađivali blisko surađujući s lokalnim dionicima i to uz pristup “odozdo prema gore”. Njihovi će se integrirani akcijski planovi na različite načine uklopiti u postojeću strategiju općine.
- ‘Interni poduzetnici’ (eng. intrapreneurs). Ovi partneri nastoje promijeniti način upravljanja gradom tako da ono bude vođeno ciljevima održivog razvoja. Na primjer, fokusiraju se na uvođenje smjernica za lokalizaciju ciljeva održivog razvoja ili pak zajedničkih indikatora za cijelu općinsku organizaciju. Ti se partneri obično najviše bave procesima jačanja koherentnosti politika za održivi razvoj u svojim lokalnim kontekstima (kao u gore navedenom slučaju grada Gävlea).
Ukratko, gradovi u našoj mreži održavaju dobru energiju i zamah. Svima nam je jasno da, na kraju krajeva, transformirati naš svijet nije nimalo lagan zadatak!
