Dana 25. rujna 2015. svijet je svjedočio globalnom pokušaju da se okonča siromaštvo, potakne mir, zaštite prava i dostojanstvo svih ljudi te zaštiti planet. Na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda te je godine usvojena rezolucija Promijenimo naš svijet: Agenda 2030 za održivi razvoj. Ovaj povijesni dokument donosi 17 ciljeva održivog razvoja (SDG-ova) sa 169 pod-ciljeva i više od 230 pokazatelja koji se do 2030. godine trebaju ostvariti na globalnoj razini. Osam godina kasnije nacrt izvješća Neovisne skupine znanstvenika UN-a analizira koliko smo napredovali. Iako će konačni dokument biti objavljen tek kasnije ove godine na UN-ovom sastanku na vrhu o ciljevima održivog razvoja, neke se ključne poruke već mogu formulirati budući da smo sada na pola puta do roka Agende 2030 i ciljeva održivog razvoja.

Alarm na pola puta do 2030

Sada smo na pola puta do 2030., no dosadašnji napredak prema ciljevima održivog razvoja nije dovoljan.

Pored rujanskog sastanka o ciljevima održivog razvoja u srpnju 2023. održan je i UN-ov politički forum na visokoj razini o održivom razvoju (HLPF). U oba će slučaja donositelji odluka i važni dionici procijeniti napredak u odnosu na Agendu 2030, ali zaključak je jasan: zaostajemo za planom. Kako stoji u ranoj radnoj verziji posebnog izdanja izvješća glavnog tajnika iz prošlog travnja, čini se da se do sada, kada smo na pola puta do 2030., za samo oko 12% ciljeva održivog razvoja postigao dovoljan napredak. "[Ovo] je sumorno štivo", izjavio je @David_McNair, izvršni direktor za globalnu politiku organizacije One u nizu objava na Twitteru 27. travnja. Kao što nas McNair podsjeća, 2030. godine 575 milijuna ljudi i dalje će živjeti u ekstremnom siromaštvu, a "glad se vratila na razinu iz 2005. godine".

U ovom izvješću također stoji da iako pokazuju napredak, mnogi ciljevi održivog razvoja umjereno do ozbiljno zaostaju za planom, a za oko 30% njih nije ostvaren nikakav pomak ili se pak nazadovalo do ispod početne razine iz 2015. Iako je sumoran, dokument ipak poziva na ulaganje pojačanih napora te na politička rješenja koja bi potakla ubrzano, održivo i transformativno djelovanje. Poziva i svjetske čelnike da se okupe na sastanku na vrhu o ciljevima održivog razvoja kako bi izradili Plan spašavanja ljudi i planeta s fokusom na tri glavna zadatka:

1. Osposobiti uprave i institucije za održivu i uključivu transformaciju.
2. Dati prioritet politikama i ulaganjima koja imaju višestruke učinke na razne ciljeve.
3. Osigurati znatno više financijskih sredstava za ciljeve održivog razvoja te kreirati poticajno globalno okruženje za zemlje u razvoju.

Nedovoljno dokaza transformativnog učinka

Od 2015. postoje dokazi da vlade, poslovni sektor, privatni sektor i opća javnost prihvaćaju ciljeve održivog razvoja. Međutim, općenito, postoji samo određena količina dokaza njihovog transformativnog učinka.

Recentni znanstveno-istraživački članci, pisma i studije doista pokazuju da, općenito, postoji samo određena količina dokaza transformativnog učinka ciljeva održivog razvoja. S druge strane, ima tekstova koji su izrazito kritični prema UN-u. Na primjer, u svibnju 2022. znanstvenici sa sveučilišta i istraživačkih instituta iz 17 zemalja diljem svijeta izjavili su da je „glavni tajnik UN-a, António Guterres, bio u pravu kada je izjavio da se čovječanstvo „kreće unazad u odnosu na većinu ciljeva održivog razvoja“, da „postaje jasno da su pretpostavke u osnovi ciljeva održivog razvoja nevaljane, uključujući kontinuiranu gospodarsku ekspanziju” te da “javno poziva UN da odustane od nepotrebne i beskorisne ideologije održivog razvoja” (Pismo UN-u – Ljudi će više patiti budu li se profesionalci zavaravali o održivom razvoju).

Također u lipnju 2022., uoči srpanjskog zasjedanja HLPF-a 2022., druga skupina istraživača objavila je članak u časopisu Nature Sustainability te predstavila rezultate meta-analize dostupnih znanstvenih dokaza o političkom utjecaju SDG-ova. Autori smatraju da su ciljevi imali određeni politički utjecaj na institucije i politike, od lokalne do globalne uprave, te ocjenjuju da "iako postoje neki ograničeni učinci ciljeva održivog razvoja, oni još sami po sebi ne predstavljaju transformativnu silu."

Gradovi su ključno bojno polje za održivu budućnost

S pozitivne strane, članak iz 2022. priznaje da su ciljevi održivog razvoja “najopsežniji i najdetaljniji pokušaj UN-a da unaprijedi održivi razvoj”. Isto tako, zanimljiva kritika spomenutog pisma naglašava da dotični znanstvenici ne predlažu nikakve konkretne mjere ili neku vjerodostojnu alternativu ovom okviru te zaključuje da „ciljevi održivog razvoja daju nezamjenjive smjernice: bez njih nitko ne bi znao kuda ići. Hoćemo li ozbiljno odustati od ovog — jedinog globalnog plana oko kojeg se svijet uspio složiti? […] Ipak, ovo je transnacionalno pitanje — klimatske katastrofe ne poznaju granice — i jedini način da se s njime nosimo jest jača, a ne slabija, međunarodna suradnja.”

Ima još nekih svijetlih točaka. U radu stoji da “neki dokazi upućuju na to da su lokalne i regionalne vlasti, a posebno gradovi, u formiranju koalicija za provedbu ciljeva održivog razvoja često inovativniji i progresivniji od svojih središnjih vlada”. Kao što je António Guterres istaknuo ranije ove godine, “gradovi su kritično bojno polje. Oni generiraju 70% globalnih emisija. U njima živi pola čovječanstva, a do 2050. pridružit će im se još dvije milijarde ljudi”. Akcijski plan glavnog tajnika UN-a - Naša zajednička agenda - i tematski dokument o multilateralizmu za skupštinu UN-Habitata pozivaju na osnaženi i inkluzivniji multilateralizam, prepoznajući ključnu ulogu koju gradovi i druge lokalne vlasti igraju u savladavanju predstojećih izazova.

Prilika za ubrzanje akcije

2023., kao godina koja je na pola puta do roka provedbe ciljeva održivog razvoja, nudi priliku da se upregnu sile promjene.

Politički proces koji prethodi sastanku na vrhu o održivom razvoju može pomoći u postizanju napretka za dobrobit ljudi i našeg planeta te dati zamah jačanju doprinosa gradova i regija ciljevima održivog razvoja. Za vrijeme sastanka na vrhu globalni će čelnici i važni dionici izvršiti sveobuhvatan pregled stanja SDG-ova, odgovoriti na učinak višestrukih i isprepletenih kriza s kojima se svijet suočava te pružiti političke smjernice na visokoj razini o transformativnom i ubrzanom djelovanju koje će prethoditi roku od 2030. godine za postizanje ciljeva održivog razvoja. Ishod će biti dogovorena politička deklaracija.

Sastanak na vrhu će zajednički voditi UN-ovi stalni predstavnici Irske i Katara koji su, nakon inicijalnog kruga konzultacija s državama članicama, glavnim skupinama te drugim dionicima izdali 'nulti nacrt' Političke deklaracije. Dana 7. lipnja 2023. održan je virtualni neformalni sastanak dionika kako bi dali svoj konkretan doprinos i prijedloge za poboljšanje nultog nacrta Političke deklaracije.

Što je s EU?

Europska se unija u potpunosti posvetila ispunjavanju Agende 2030 i njezinoj provedbi, kao što je navedeno u Europskom zelenom planu i Radnom dokumentu osoblja Europske komisije o postizanju ciljeva održivog razvoja UN-a, kao i u programu rada Europske komisije i političkim smjernicama predsjednice Komisije Ursule von der Leyen. U tom je smislu ključno redovito praćenje napretka prema ciljevima održivog razvoja u kontekstu EU-a. Na neformalnom savjetovanju 3. veljače 2023. Europska je unija u svojoj izjavi pozvala na donošenje akcijski orijentirane ambiciozne Političke deklaracije na sastanku na vrhu o održivom razvoju.

Nadalje, u svibnju 2023. Eurostat (statistički ured Europske unije) je zajedno s Proljetnim paketom europskog semestra izdao publikaciju Održivi razvoj u Europskoj uniji — izvješće o napretku prema ciljevima održivog razvoja u kontekstu EU, izdanje 2023., koja daje statistički pregled napretka u EU. Izvješće pokazuje da postoji napredak prema mnogim socio-ekonomskim ciljevima u posljednjem petogodišnjem razdoblju za koje su dostupni podaci, dok su manje zadovoljavajući trendovi u domeni zaštite okoliša. Naime, tri cilja pokazuju nazadovanje: klimatske akcije (SDG 13), život na kopnu (SDG 15) i partnerstva za ciljeve (SDG 17).

Izvješće o održivom razvoju 2023., koje je objavljeno nedavno, navodi da "svi SDG-ovi ozbiljno zaostaju za planom". Iako je svih prvih 20 zemalja na ljestvici SDG indeksa za 2023. iz Europe, nijedna od njih nije na putu da ostvari ciljeve Agende do 2030. godine, što partnerstvo za ciljeve (SDG 17) i druge oblike suradnje čini važnijim no ikada. Prethodno izdanje izvješća, Izvješće o održivom razvoju u Europi 2022., djelomično pojašnjava gdje su stvari mogle poći po zlu: „Napredak prema SDG-ovima u Europi usporen je od 2020.“.

Čak i da je svaki program rada Europske komisije ciljevima održivog razvoja dao prioritet pri kreiranju politike EU-a od 2020., pandemija COVID-19 i druge međunarodne krize dovele bi do nazadovanja u mnogim europskim zemljama, osobito u pogledu ciljeva svijet bez siromaštva (SDG 1), dobro zdravlje i blagostanje (SDG 3) te dostojanstven rad i gospodarski rast (SDG 8). Europska je unija ostvarila ili je na dobrom putu da ostvari oko 66 % ciljeva održivog razvoja navedenih u Izvješću o održivom razvoju u Europi. Ipak, napredak je ograničen u 20% pokazatelja, a nazaduje se u 13%. Kako bi se riješio ovaj problem, u Izvješću o održivom razvoju u Europi izneseno je pet prioritetnih akcija za ubrzavanje napretka prema ciljevima održivog razvoja u Europskoj uniji i na međunarodnoj razini. One se sve odnose na vodstvo Europske komisije, Vijeća Europe, Europski parlament i države članice:

1. Osigurati da dobrovoljna revizija EU-a 2023. godine uključuje tri važna elementa: (1) unutarnje prioritete, (2) prekogranično prelijevanje i (3) međunarodna partnerstva i diplomaciju za ciljeve održivog razvoja.
2. Do srpnja 2023. objaviti zajedničku političku izjavu tri stupa vlasti u EU.
3. Pripremiti priopćenje koje će objaviti Europska komisija u kojem se pojašnjava kako EU namjerava ostvariti ciljeve održivog razvoja u Europi.
4. Provesti i potvrditi nedavne globalne obveze.
5. Razviti novi mehanizam ili obnoviti mandat platforme za dionike.

Nalazi i preporuke Izvješća o održivom razvoju u Europi za 2022. odražavaju poruke drugih europskih organizacija i dionika, poput Odbora regija i njihovih poruka iznesenih u Mišljenjima o ostvarivanju ciljeva te Napretku u provedbi ciljeva održivog razvoja, ili pak poput Europskog gospodarskog i socijalnog odbora i njegovog Doprinosa dobrovoljnoj reviziji provedbe Agende 2030 na razini cijele EU, ili pak poruka iznesenih u vlastitoj inicijativi Europskog parlamenta za poticanje aktivnosti EU-a za ostvarivanje ciljeva za 2030. godinu. Ovo izvješće također služi i kao priprema za delegaciju Europskog parlamenta, koja će prisustvovati UN-ovom političkom forumu na visokoj razini u srpnju 2023.

Ključna godina za EU

Zapravo, ne samo da će Parlament biti zastupljen na takvim događanjima, već će i EU predstaviti svoje prvo Izvješće o dobrovoljnoj reviziji na Političkom forumu na visokoj razini te na sastanku na vrhu o ciljevima održivog razvoja gdje će devet država članica pilotirati dobrovoljne nacionalne revizije.

Na pola puta do provedbe ciljeva održivog razvoja Izvješće o održivom razvoju u Europi također zahtijeva čvrsto europsko vodstvo kako bi se ostvarili zadani ciljevi. Potrebno je uložiti znatne napore za revitalizaciju rada na ciljevima. Predložene akcije uključuju: povećanje vidljivosti ciljeva održivog razvoja u politikama EU-a, stvaranje stalne platforme za angažman organizacija civilnog društva koje će biti uključene u proces provedbe ciljeva održivog razvoja te poboljšanje kvalitete podataka Eurostata o relevantnim pokazateljima. Osim toga, Agenda 2030 promiče važan paradigmatski pomak prema participativnijem modelu upravljanja s više dionika u cilju postizanja održivog razvoja.

Komisija je u svibnju 2017. uspostavila Platformu za dionike kako bi podržala i savjetovala Europsku komisiju o provedbi ciljeva održivog razvoja na razini EU-a te osigurala forum za razmjenu iskustava i dobrih praksi pri provedbi ciljeva održivog razvoja u svim sektorima te na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i EU razini. Nažalost, mandat joj je istekao 2019. godine i do sada nije obnovljen. Danas članovi Europskog parlamenta pozivaju na ponovno pokretanje platforme ili foruma o ciljevima održivog razvoja. Time bi se potaknula strukturirana suradnja s civilnim društvom, organizacijama mladih, poduzećima, sindikatima te znanstvenicima koji se bave razvojem i praćenjem politika povezanih s ciljevima održivog razvoja. Uspješna provedba ciljeva održivog razvoja u konačnici ovisi o lokalnim akterima.

Ovaj bi proces trebao proučiti najbolje prakse iz drugih relevantnih foruma s više dionika (kao što je Europska platforma dionika kružnog gospodarstva) te predvoditi put naprijed. Ovdje također možemo istaknuti širu potrebu za strukturiranim i smislenim angažmanom civilnog društva.

Ovogodišnja prva Dobrovoljna revizija Europske unije o provedbi Agende za održivi razvoj 2030 daje pregled unutarnjeg i vanjskog napretka EU-a u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja, detaljno navodeći kako EU dodaje vrijednost postizanju ciljeva te prepoznaje potrebu za poduzimanjem hitnih mjera za ubrzavanje provedbe ciljeva održivog razvoja - proces koji se nadovezuje na komunikaciju iz 2016. o Sljedećim koracima za održivu europsku budućnost - Europska akcija za održivost te na dokument za razmatranje Prema održivoj Europi do 2030.

Štoviše, u Političkim smjernicama Komisije 2019.-2024., predsjednica von der Leyen Agendi 2030 i njezinim ciljevima održivog razvoja dodjeljuje centralnu ulogu, čineći time održivi razvoj kamenom-temeljcem europskih politika kako bi Europa mogla predvoditi zelene i digitalne tranzicije. Uloga ciljeva održivog razvoja u središtu politika, zakonodavstva i financiranja EU-a također je naglašena pristupom „cjelokupne vlasti” - tj. sveobuhvatnim pristupom - u Radnom dokumentu osoblja Komisije iz 2020. o postizanju ciljeva održivog razvoja UN-a. Čak i Zajednička deklaracija Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o zakonodavnim prioritetima EU-a za 2023. i 2024. uključuje obvezu ubrzavanja provedbe ovog okvira.

Prevladavanje izazova provedbe

Bez obzira na svoje kontinuirane napore, Europska unija nije uspjela pravilno konzultirati građane tijekom prve europske revizije ciljeva održivog razvoja.

Iako Dobrovoljna revizija EU-a predstavlja širok raspon radnji koje je Europska unija provela u svim svojim područjima politika kako bi ispunila ciljeve održivog razvoja i obveze koje doprinose ciljevima održivog razvoja, nedostatak uključenosti Parlamenta i organizacija civilnog društva u njihovoj pripremi te zaključci o budućnosti prilično su razočaravajući, što je već komentirao i SDG Watch Europe - savez više od 90 nevladinih organizacija civilnog društva iz EU, osnovan kako bi osigurao potpunu provedbu ciljeva održivog razvoja od strane Europske unije i njezinih država članica.

Članovi SDG Watch Europe kritiziraju “izvješće koje je ovaj tjedan objavila Europska komisija jer ne ide dovoljno daleko u svom sadržaju ili procesu, zanemarujući organizacije civilnog društva i građane pri sastavljanju izvješća.” Negativno ocjenjuju „Dobrovoljnu reviziju, koja samo utvrđuje ono što je Europska unija do sada učinila i promiče svoje ključne politike, a nedostaje joj i bilo kakva stvarna vizija za strukturne promjene te ne donosi ni neki akcijski plan na razini EU za rješavanje nedostataka i izazova u provedbi ciljeva održivog razvoja koje su identificirale organizacije civilnog društva."

Komisija je primila informacije i od platforme „Iznesi svoje mišljenje” putem savjetovanja koje je proveo Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO), no oni tvrde da „Unatoč hvalevrijednom trudu Europskog gospodarskog i socijalnog odbora da provede zakašnjele konzultacije s dionicima, Europska unija nije uspjela pravilno konzultirati građane u prvoj europskoj reviziji ciljeva održivog razvoja”.

Doista, EGSO je pozdravio zahtjev Komisije za pismenim sugestijama, ali je ipak istaknuo da bi bilo dobro da je bilo strukturiranijeg sudjelovanja civilnog društva u procesu uz mogućnost davanja komentara na nacrt izvješća. U lipnju 2022. Europski je parlament usvojio rezoluciju o provedbi ciljeva održivog razvoja. Europski odbor regija (Committee of the Regions, CoR) predložio je izmjene prije usvajanja kako bi lokalna dimenzija ciljeva održivog razvoja te sugestije gradova i regija bile uključene u izvješće. Odbor regija ponovno je imenovao Ricarda Ria, gradonačelnika Brage, izvjestiteljem za mišljenje o „Napretku u provedbi ciljeva održivog razvoja“, što je prilika za uključivanje u međuinstitucionalni dijalog s donositeljima odluka Europske unije prije UN-ovog sastanka na vrhu i revizije ciljeva održivog razvoja.

U mišljenju, koje je usvojeno u veljači 2023., Ricardo Rio naglašava važnost jačeg obvezivanja na ispunjavanje ciljeva održivog razvoja od strane svih razina vlasti, što je proces u kojem Europska unija može imati koristi od iskustava gradova i regija te od razmjene dobrih praksi. Ipak, prema njegovim riječima, u ovoj odlučujućoj godini u kojoj će EU predstaviti svoju prvu dobrovoljnu reviziju, Europa mora biti primjerom te podržati napore lokalnih i regionalnih vlasti daljnjom financijskom potporom te uspostavljanjem interkontinentalnih veza.

Još ima nade da se situacija preokrene

Velika je potreba za koordinacijom na razini EU-a, kao i za financijskim i političkim instrumentima usmjerenim na poticanje inovacija i ulaganja koji podupiru provedbu ciljeva održivog razvoja te prepoznaju ključnu ulogu gradova. Ipak, ima nade: na primjer, KnowSDGs je platforma koja pruža alate i organizira znanje o politikama, pokazateljima, metodama i podacima koji služe za podršku implementaciji SDG-ova temeljenoj na dokazima. Njezine alate, razvijene u Zajedničkom istraživačkom centru, sve više koriste kreatori politika, dionici te istraživači za bolje razumijevanje načina na koji Agenda 2030 funkcionira te tako doprinose razvoju koordiniranog i koherentnog pristupa u svrhu uspješne provedbe globalnih ciljeva.

Isto tako, Vijeće europskih općina i regija (CEMR) i PLATFORMA također rade na pružanju pomoći lokalnim i regionalnim vlastima u osmišljavanju, provedbi i praćenju ciljeva održivog razvoja u sklopu njihovih lokalnih strategija. Na godišnjoj bazi PLATFORMA objavljuje studiju o lokalizaciji ciljeva održivog razvoja te pruža podršku lokalnim vlastima u pisanju svojih dobrovoljnih lokalnih revizija (voluntary local reviews, VLRs), koje onda ulaze u dobrovoljne nacionalne revizije (VNRs).

Vijeće europskih općina i regija 22 je mjeseca blisko surađivalo s URBACT-om u okviru mreže Global Goals for Cities. Na temelju ishoda projekta Referentni okvir za održive gradove (RFSC) ono trenutno obučava 8-10 odabranih gradova o lokalizaciji ciljeva održivog razvoja. U tri modula ovo učilište ima za cilj prevesti ciljeve održivog razvoja na lokalnu razinu i potaknuti gradove sudionike da razmjenjuju svoja iskustva i probleme te da to ponove s drugim kolegama ili dionicima.

Dakle, nade definitivno ima. Postoje dobri primjeri i prakse diljem Europe, ali sve se to ne može opisati u jednom članku. Ipak, ovdje ćemo istaknuti priče o Gentu (Belgija), Talinu (Estonija) i Espoou (Finska).

Fokus na slučaj Gent (Belgija)

Već nekoliko godina, Udruga flamanskih gradova i općina (VVSG) pruža podršku gradovima pri integraciji ciljeva održivog razvoja kao okvira u različitim fazama procesa planiranja lokalne politike dajući im savjete, alate te mnogo materijala koji su dostupni na njihovoj mrežnoj stranici. Imaju mnoštvo materijala, od kojih su mnogi razvijeni na temelju pristupa i naučenih lekcija iz njihovog pilot projekta SDG (2017.-2019.). Od 2017. Grad Gent jedan je od ambasadora koji pomažu pri najavi i provedbi ciljeva održivog razvoja u Belgiji. Godine 2022. VVSG je izradio inspirativan vodič „Praćenje i izvješćivanje o ciljevima održivog razvoja za učinkovitu lokalnu politiku”, koji se dublje bavi praćenjem lokalnog napretka u pogledu ciljeva održivog razvoja. Grad Gent predviđa povezivanje ciljeva održivog razvoja s mjerama u višegodišnjem strateškom okviru i proračunu grada. Gent je prva belgijska općina koja je izradila izvješće o održivom razvoju.

Od 2020. Gent objavljuje godišnje preglede svog napretka prema ciljevima održivog razvoja iz Agende 2030. Dobrovoljna lokalna revizija iz 2020. pratila je stanje svih 17 ciljeva održivog razvoja, s ciljem da se ovaj ciklus okonča 2024.-2025. Između početnog i završnog izvješća grad svake godine istakne jedan od stupova održivog razvoja putem deset inspirativnih inicijativa pokrenutih u Gentu. Za godine od 2021. do 2023. pripremaju se kvalitativna izvješća za svaki stup održivog razvoja - Ljudi za 2021., Blagostanje za 2022. te Planet za 2023. Stupovi mir (SDG 16) i partnerstvo (SDG 17) obuhvaćeni su u svakom izvješću. Pri izradi ovih izvješća gradski odjeli stupaju u dijalog s platformama i savjetodavnim tijelima grada. U kontekstu međunarodne razmjene i učenja, Ghent svoja izvješća o održivosti prevodi  i prezentira ih kao Voluntary Local Review (VLR).

Talin (Estonija), zelena prijestolnica EU 2023

Jedan od glavnih ciljeva nagrade Zelena prijestolnica EU 2023. dodijeljene Talinu jest upravljanje održivošću. Iz Talina drugim gradskim upravama poručuju da integracija ciljeva održivog razvoja u lokalne strategije zahtijeva duboke transformacije na lokalnoj razini da bi se mogle uhvatiti u koštac s višedimenzionalnim izazovima koji se odnose na ljude, planet, mir, prosperitet i partnerstva.

17 ciljeva održivog razvoja mora se integrirati u svaki aspekt upravljanja gradom, za što je potrebno prestati razmišljati u okvirima jednostavne liste zadataka koje treba obaviti, a početi ciljeve održivog razvoja shvaćati kao holistički način upravljanja. Talin je vodeći partner URBACT mreže Global Goals for Cities u koju je uključeno 19 gradova, od kojih je svaki iz druge europske zemlje. Mreža se fokusira na postizanje bržeg napretka prema lokalizaciji ciljeva održivog razvoja putem uzajamnog učenja i usvajanja SDG-ova kao zajedničkog okvira za lokalno planiranje i djelovanje.

Zajednička izjava o podršci lokalizaciji ciljeva održivog razvoja i GG4C materijali za učenje rezultat su rada mreže. Modul 6 materijala za učenje odnosi se na unaprjeđenje upravljanja ciljevima održivog razvoja u gradovima. Lokalni ishodi mreže GG4C integrirani su akcijski planovi (IAP) koje je izradio svaki grad partner. Talin je izradio Akcijski plan održivog razvoja Talina za godine 2023.-2026., kao što je navedeno u 'Vodiču za održivi razvoj Talina: Smjernice za provedbu i praćenje UN-ovih ciljeva održivog razvoja u Talinu', u kojem taj grad pokušava uskladiti ciljeve grada s ciljevima održivog razvoja te preoblikovati gradsku upravu kako bi se pospješila horizontalna suradnja i sustvaranje.

Nastavljajući se na to Talin planira pokrenuti međunarodni Centar za uzajamno učenje o upravljanju održivošću. Opći mu je cilj postizanje konkretnog sporazuma o suradnji sa zainteresiranim partnerima do kraja 2023. te izraditi zajednički plan rada za 2024., kada će se status Zelene prijestolnice Europe  predati Valenciji u Španjolskoj. Na svemu ovome se još radi. Kao jedan od sljedećih koraka Centar za uzajamno učenje bit će pokrenut u Stuttgartu tijekom konferencije Urban Future #UF23, gdje će Talin voditi radionicu o ciljevima održivog razvoja i upravljanju. U njoj će pokazatii kako ciljevi održivog razvoja mogu pomoći da se unaprijedi upravljanje i tako pospješi aktivnosti koje vode ka ostvarivanju ciljeva održivog razvoja.

Uloga razmjene među gradovima

U svojoj ulozi izvjestitelja gradonačelnik Brage, grada koji je također partner u GG4C, dao je koristan primjer zagovaranja ciljeva održivog razvoja te naglasio važnost potpore regionalnim i lokalnim vlastima sredstvima Europske unije. Na primjer, Odbor regija snažno podupire dijeljenje lokalnih i regionalnih dobrih praksi i smatra da je to ključno za promicanje agende održivog razvoja. Mišljenje odbora regija također kaže da je nedavno pokrenuti pilot URBACT mreže gradova koji lokaliziraju ciljeve održivog razvoja jedan od mnogih načina da se to postigne. Unatoč tome EU mora napraviti novi program za razmjenu dobre prakse među gradovima i regijama diljem EU-a, uključujući i gradove s drugih kontinenata, kako bi se identificirale globalne dobre prakse i promicali bilateralni sporazumi.

U Zajedničkoj izjavi o podršci lokalizaciji ciljeva održivog razvoja politički čelnici URBACT mreže Global Goals for Cities istaknuli su važnost foruma na kojima gradovi mogu razmjenjivati dobre prakse lokalizacije ciljeva održivog razvoja i drugih izazova s kojima se gradovi suočavaju. U izjavi se naglašava da je gradovima potrebno kontinuirano osnaživanje i podrška kako bi ciljeve održivog razvoja uklopili u lokalni realitet. Prije izjave GG4C-a, mreža se pridružila pozivu organizaciji Eurocities na jačanje suradnje i sustvaranja s europskim gradovima u kontekstu ciljeva održivog razvoja i dobrovoljnih lokalnih revizija. Važnost gradskih partnerstava za lokalizaciju ciljeva održivog razvoja također je evidentna u drugim postojećim gradskim mrežama, kao što su Nordregio SDG i mreža Strateško upravljanje SDG-ovima u gradovima (SDG46 - mreža šest gradova), koju, među ostalim, čine finski gradovi Espoo, Helsinki, Oulu, Tampere, Turku i Vantaa.

Veze s novoodobrenim mrežama za akcijsko planiranje

Uz odobrenje novog kruga od 30 mreža za akcijsko planiranje, mreža Cities for Sustainable Government (CSG), koju vodi grad Espoo (Finska) posebno će se fokusirati na stvaranje lokalno prilagođenih procesa upravljanja i alata, do čega planiraju doći strateškim korištenjem ciljeva održivog razvoja. Mreža se nastavlja na rezultate URBACT III mreže Global Goals for Cities, podižući ih na višu razinu s Espoom, gradom iz mreže GG4C koji se već smatra pionirom među finskim gradovima, između ostalog i zbog provođenja svoje dobrovoljne lokalne revizije 2020. godine. CSG mreža predstavlja jedinstvenu priliku za rad s novom grupom motiviranih gradova svih veličina: Espoo (Finska), Agios Dimitrios (Grčka), Braga (Portugal), Gabrovo (Bugarska), Jablonec nad Nisou (Češka), Košice (Slovačka), Mannheim (Njemačka), Talin (Estonija) i Valencia (Španjolska).

Potreba za sveobuhvatnom europskom strategijom

Dok vlade intenziviraju pripreme za rujanski Politički forum na visokoj razini i sastanak na vrhu o ciljevima održivog razvoja, Europa mora pokazati da je sposobna za stvarno vodstvo u pogledu ciljeva održivog razvoja na svjetskoj sceni. Budući da su mnoge zemlje zahvaćene tvrdokornim inflatornim gospodarskim krizama i globalnim šokovima koji bi mogli izbrisati ključan napredak u postizanju ciljeva održivog razvoja, EU treba oživjeti duh multilateralne suradnje i poticati političku volju potrebnu za ispunjavanje obveza održivosti preuzetih još 2015. godine. Europska unija primarno treba poduzeti mjere kako bi preokrenula negativne trendove istaknute u Dobrovoljnoj reviziji EU-a.

„S obzirom da je preostalo još samo sedam godina za ostvarivanje ciljeva održivog razvoja, uloga nove Europske komisije 2024. bit će ključna za ispunjavanje Agende 2030. Europska dobrovoljna revizija predstavlja prvi korak, ali ono što nam treba jest sveobuhvatna europska strategija održivog razvoja koja rukovodi svim politikama i mjerama s jasnim rokovima i pod-ciljevima za sve SDG-ove. Ta strategija također treba osigurati smisleno uključivanje organizacija civilnog društva i građana,” izjavila je Patrizia Heidegger, zamjenica glavnog tajnika i direktorica za upravljanje, održivost i globalne politike EU-a pri Europskom uredu za okoliš (European Environmental Bureau, EEB). “U 2024. potreban nam je Europski pakt za našu zajedničku budućnost, tj. Europski zeleni dogovor 2, ali on se treba baviti punim spektrom održivog razvoja kao glavnim instrumentom za ostvarivanje naših ciljeva za 2030.”

Na 11. Svjetskom urbanom forumu u Katowicama (Poljska) održanom 26.- 30. lipnja 2022. predstavnici URBACT mreže Global Goals for Cities predstavili su neke od svojih rezultata. Na zatvaranju panel-diskusije sudionike se pitalo da jednom rječju kažu što im je forum dao. Prva spomenuta riječ bila je "nada". Stoga, nastavimo se nadati!