Mali su gradovi često izloženi riziku od negativnih utjecaja globalnih trendova zbog kojih dolazi do gospodarskih kriza. U njima također živi i radi znatan postotak stanovništva Europske Unije. Kako onda pristupiti pitanju razvoja i razvojnih mogućnosti na lokalnoj razini u kontekstu globalnih utjecaja te lokalno dostupnih resursa? Kako da razvijemo otpornu lokalnu upravu u vrijeme kada se svijet suočava s globalnom pandemijom, a neki gradovi i s financijskom krizom? Prema načelima lokalnog gospodarskog razvoja, lokalnom bi razvoju trebalo pristupiti strateški i inkluzivno, a izazovne bi odluke trebale biti u skladu s ciljevima održivog razvoja.
Ovaj se članak nastavlja na predavanje stručnjaka o lokalnom gospodarskom razvoju u organizaciji iPlace projekta, mreže od 10 malih gradova koji istražuju mogućnosti za novi lokalni razvoj te nastoje pronaći razvojne niše kojima bi se stvorio potencijal za budući gospodarski rast.
Osnovna načela lokalnog gospodarskog razvoja
Lokalni bi se gospodarski razvoj trebao usredotočiti na potencijal određenih gradova i regija identificirajući izazove i potrebe lokalnih dionika kako bi lokalna zajednica ostvarila svoj puni potencijal. Inicijative za lokalni gospodarski razvoj trebaju utjecati na gospodarsku održivost cijelog grada i regije, a ne samo pojedinog sektora lokalne ekonomije.
Gospodarski se razvoj često smatra “marketinškom aktivnošću” grada, no uloga i zadaća gradova šire su od toga i strateške su naravi. Očuvanje i širenje poduzeća, privlačenje investicija, strateški savezi i partnerstva, razvoj poduzetništva i radne snage, podrška inovaciji, revitalizacija gradske jezgre te razvoj zajednice ključni su alati svakog onog tko je danas zadužen za gospodarski razvoj grada.
Mali i srednji poduzetnici jedan su od glavnih pokretača radnih mjesta u malim i srednjim gradovima. U izvještaju OECD-a navodi se da na njih otpada oko 99% svih poduzeća, koja zapošljavaju oko 60% radne snage. Stoga su očuvanje i širenje poduzetništva te privlačenje investicija temelj učinkovitog razvoja lokalnog gospodarstva. Uloga je gradova omogućiti investicije strateški promovirajući ponudu lokalne zajednice i njene okolice, ali im prioritet trebaju biti i investicije u lokalnu infrastrukturu uz informirani i komplementarni pristup upravljanju gospodarskim razvojem destinacija.
Da bi se potpomoglo očuvanje i širenje gospodarstva, lokalna bi se uprava trebala usredotočiti na kriterije vezane za lokaciju, kao što su npr. infrastruktura relevantna za poduzeća, troškovi relevantni za poduzeća, opće informacije i potpora poduzećima te stvaranje mogućnosti za suradnju. Da bi osigurali opstanak malih gradova, programi za očuvanje i širenje gospodarstva za cilj imaju očuvanje poduzeća u zajednici uz pružanje potpore onima koji poslovanje nastoje proširiti na aktualnoj lokaciji stvarajući tako povoljniju poslovnu klimu koja bi trebala povećati konkurentnost postojećih tvrtki. Uspješni gradovi ovome pristupaju strateški tako da taj proces započinju participativnom i kvalitativnom lokalnom evaluacijom koristeći razne metode za identifikaciju mogućnosti razvoja dotične zajednice, kojima bi se odgovorilo na izazove te ponudilo rješenja lokalnim poduzećima, ali i privuklo investicije.
Ovisno o kontekstu te njihovom dominantnom gospodarskom sektoru svi gradovi pružaju neku vrstu tehničke poslovne pomoći (inkubatore, akceleratore, mentorske programe, pristup kapitalu, poslovnu edukaciju, itd.). Kao primjer dobre prakse bugarski grad Gabrovo nudi edukaciju u 11 strukovnih edukacijskih centara, koji direktno doprinose lokalnoj proizvodnoj industriji. Osim toga, općina razvija i inovacijski centar koji će se fokusirati na razvoj lokalnog talenta te daljnje privlačenje poduzetnika u grad. Ovo je odličan primjer kako pružiti poslovnu tehničku podršku, privući investicije te potpomognuti lokalni poduzetnički ekosustav.
Grad Gabrovo
Stvoriti žive zajednice u kojima ljudi ne samo da mogu, nego i žele živjeti i raditi može biti popriličan izazov. Dobar je primjer revitalizacije centra grada mali talijanski grad Grosseto, koji je tome pristupio tako da je oformio sustav za privremeno korištenje praznih poslovnih prostora trgovina te poticao kratkoročno iznajmljivanje tih prostora pop-up trgovinama na 3-6 mjeseci. Ovom je incijativom 21 trgovina dobila novu svrhu te dodatno oživjela središte grada.
Grad Grosseto
Otpornost
OECD otporne gradove definira kao one gradove koji mogu apsorbirati šokove (ekonomske, okolišne, društvene i institucionalne), oporaviti se od njih te se pripremiti za nove. Za male gradove diverzifikacija sektora od kojeg živi lokalno gospodarstvo ključna je za otpornost na krize. Dubrovnik, grad s jakom monoekonomijom baziranom na turizmu, dobar je primjer malih gradova izloženih negativnim gospodarskim učincima na turizam, koji je u doba pandemije gotovo potpuno zaustavljen.
Graditi otpornost vrlo je kompleksno, a u fokusu su tog procesa dugoročne promjene, pa bi se trebalo djelovati participativno te uključiti sve dionike koji predstavljaju razne sektore uz holistički pristup usredotočen na lokalnu zajednicu i gospodarstvo.
Jačanju otpornosti u malim gradovima može se pristupiti na tri načina:
- putem kohezivnih i aktivnih zajednica – stvaranjem kolektivnog identiteta i uzajamnom potporom, prometnom povezanošću mreže ulica, dostupnošću učinkovite i pouzdane ICT infrastrukture,
- jačanjem gospodarskog razvoja putem namjenske potpore – potpore krojene na temelju dubinske analize gospodarstva čitavog grada u cilju jačanja konkurentnosti u skladu s lokalnom gospodarskom strategijom,
- podupiranjem inovacija razvojem vještina i talenata – stvaranjem i jačanjem uvjeta za ulaganje u inovacije, s ključnim fokusom na privlačenje i zadržavanje talenata
Novi trendovi na području lokalnog gospodarskog razvoja
S obzirom na glavni cilj očuvanja postojećih poduzeća te jačanja lokalnog gospodarskog razvoja, prepoznata su tri faktora koji utječu na gospodarsku budućnost Europe:
- promjene u radnoj snazi
- tehnologija
- buduća zelena ekonomija
Svaki od njih daje nam uvid u to kakva je budućnost rada i poslovanja te bi ih se trebalo uzeti u obzir pri razvijanju novih poslovnih modela i stimulativnih poslovnih uvjeta. Kakva je uloga gradova u odnosu na nove trendove koji se javljaju u posljednje vrijeme potaknuti europskim politikama i primjerima dobrih praksi?
S obzirom na promjene na tržištu rada i na povećanu fleksibilizaciju zapošljavanja, gradovi bi trebali potaknuti stvaranje institucionalnog okvira koji bi omogućio različite oblike rada, kao što su dijeljenje posloprimaca, dijeljenje radnih mjesta, freelancing, rad s alternativnih lokacija, kolaborativni rad, itd.
Primjer jedne takve dobre prakse gdje su lokalne vlasti brzo odgovorile na promjene i stimulirale uvjete za inovaciju jest slučaj tzv. digitalnih nomada, koji su se pojavili 2000-ih, a proširili za vrijeme COVID-19 pandemije. Novi oblici rada i veća fleksibilnost tržišta rada svakako donose mnoge prednosti, ali gradovi, u kontekstu kvalitete života svojih građana i posjetitelja, moraju na umu također imati i zaštitu rada koja bi garantirala određeni stupanj sigurnosti zaposlenja. U kontekstu koristi koju fleksibilnost rada donosi lokalnom gospodarstvu gradovi bi mogli stimulirati poslodavce te dalje razviti infrastrukturu za potporu poduzetništvu.
Digitalna transformacija poslovanja i nove tehnologije kojima se učinkovitije upravlja resursima te donošenje odluka na temelju velikih podataka postaju imperativ za održivi gospodarski razvoj. Gradovi u ostvarivanju uspješne tranzicije u digitalno doba te u razvoju uspješnog lokalnog gospodarstva imaju sveobuhvatnu ulogu.
Razvojem osnovne IT infrastrukture, hardvera i softvera, promovirajući digitalnu tehnologiju te korištenjem digitalne tehnologije i velikih podataka u vlastitom radu, lokalna bi gradska uprava iskoristila priliku da digitalnom tehnologijom resetira gospodarstvo, kreira radna mjesta, poveća BDP te ojača otpornost.
Tranzicija u kružno gospodarstvo i zelene oblike poslovanja neki su od ključnih elemenata održivog razvoja bez kojih ne može biti suradnje između javnog, privatnog i civilnog sektora. Zelena ekonomija ima potencijal da osigura otpornost lokalne zajednice, u prvom redu u kontekstu klimatskih promjena. Njome se otvaraju nove prilike za disrupciju u poslovnom i proizvodnom sektoru koncentrirajući se na lokalne resurse i mogućnosti da se lokalnu zajednicu uključi u razvoj lokalnog gospodarstva. (Više informacija o ovome dostupno je u tekstu Eleni Feleki, glavne ekspertice mreže gradova URGE (https://urbact.eu/urge)
Zeleni investicijski plan na lokalni način
Zaključak
U izgradnji jakog i otpornog lokalnog gospodarstva dobra praksa pokazuje da je integrirani pristup razvoju lokalnog gospodarstva ključan za dugoročni održivi razvoj. Razumijevanje lokalnog gospodarstva, analiziranje njegovih jakih strana, izazova, prilika i prijetnji trebao bi biti kolaborativni proces.
Resursi i bogatstva zajednice, sposobnosti zajednice, poslovna klima te kvaliteta života – ova bi četiri aspekta trebala biti u fokusu inicijalne analize grada u smislu izrade plana gospodarskog razvoja.
URBACT nudi niz alata i resursa za integrirani i participativni rad, dok iPlace mreža za djelatnike i dionike uključene u razvoj lokalnog gospodarstva u malim gradovima razvija alat za samoprocjenu, kojim se mjeri uspješnost grada u usporedbi sa svojim pandanima u odabranim područjima prikazujući njegove komparativne prednost spram ostalih.
Gradovi imaju važnu ulogu u stimuliranju poslovne okoline u skladu s novim trendovima i principima razvoja lokalnog gospodarstva u sljedećim područjima: jačanje kapaciteta te podrška razvoju poslovnih modela; unaprjeđivanje zakonodavnog okvira, bilo u obliku dodatne regulacije ili deregulacije; širenje mogućnosti za financiranje inovacija, transformacije poslovanja te tranzicije u zelenu ekonomiju.
Autorica: Alisa Aliti Vlašić
